U prvom kvartalu 2025. godine, globalna ekonomija suočava se s nizom izazova koji utiču na njen rast i stabilnost. Prema najnovijim podacima, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) smanjila je prognoze globalnog rasta zbog povećanih trgovinskih barijera. Predviđa se da će globalni rast opasti s 3,2% u 2024. na 3,1% u 2025. i 3,0% u 2026. godini, uz stalnu zabrinutost zbog inflacije.
Ključni izazovi i prijetnje:
-
Trgovinski ratovi: Povećane trgovinske barijere, posebno između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih trgovinskih partnera, negativno utiču na globalni rast. OECD je upozorio da bi trgovinski rat mogao značajno oštetiti globalnu ekonomiju, smanjujući prognoze rasta za mnoge zemlje G20. ft.com
-
Inflacija: Iako su centralne banke uspjele kontrolisati inflaciju, ona i dalje predstavlja prijetnju. Međunarodni monetarni fond (MMF) je izrazio zabrinutost zbog slabog rasta globalne ekonomije, uprkos uspješnoj kontroli inflacije i izbjegavanju recesije kroz monetarne politike.
-
Geopolitičke tenzije: Sukobi, poput rata u Ukrajini, dodatno komplikuju ekonomske izglede, stvarajući nesigurnost i negativno utičući na investicije i trgovinu.
Regionalni pregledi:
-
Sjedinjene Američke Države: Predviđa se da će rast BDP-a SAD-a pasti na 2,2% u 2025. i 1,6% u 2026. godini, uz očekivanje da će Federalne rezerve zadržati kamatne stope do sredine 2026.
-
Evropska unija: Glavne ekonomije eurozone, poput Njemačke, Francuske i Italije, suočavaju se s usporavanjem rasta. OECD je smanjio prognoze rasta za ove zemlje zbog povećanih trgovinskih barijera i inflatornih pritisaka. elibrary.imf.org
-
Kina: Uprkos globalnim izazovima, Kina bilježi poboljšanje prognoza rasta, iako se suočava s dodatnim tarifama. OECD je povećao prognozu rasta za Kinu, uprkos suočavanju s dodatnim tarifama od 20%. ft.com
Globalna ekonomija u prvom kvartalu 2025. godine suočava se s izazovima poput trgovinskih tenzija, inflacije i geopolitičkih sukoba. Ovi faktori doprinose usporavanju rasta i povećavaju rizik od recesije. Međunarodne organizacije poput OECD-a i MMF-a naglašavaju potrebu za saradnjom među zemljama kako bi se ublažili ovi negativni efekti i osigurao održiv ekonomski rast.
Prema najnovijim dostupnim informacijama, globalna ekonomija u prvom kvartalu 2025. godine suočava se s umjerenim rastom, uz prisutne izazove poput trgovinskih tenzija i inflatornih pritisaka.
Globalni ekonomski rast:
-
OECD prognoze: Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) smanjila je svoje prognoze globalnog rasta zbog ekonomskih poteškoća proizašlih iz trgovinskih barijera. Predviđa se da će globalni rast opasti s 3,2% u 2024. na 3,1% u 2025. i 3% u 2026. godini, uz stalnu zabrinutost zbog inflacije. ft.com
-
MMF prognoze: Međunarodni monetarni fond (MMF) zadržao je svoju prognozu rasta globalnog realnog BDP-a za 2024. na 3,2% i povećao prognozu za 2025. za 0,1 procentni poen na 3,3%. worldbank.org+2nin.rs+2rtv.rs+2
Regionalni pregledi:
-
Zapadni Balkan: Svjetska banka predviđa da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno ubrzati tokom 2025. godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija. Očekuje se da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7% u 2025. godini. worldbank.org
-
Bosna i Hercegovina: Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje blage inflatorne pritiske u prvom kvartalu 2025. godine, s predviđenom godišnjom inflacijom od 1,8%. Rast cijena sirovina, energenata i rada i dalje će biti ključni faktori pritiska na tržište.
Ključni izazovi:
-
Trgovinske tenzije: Povećane trgovinske barijere i politička neizvjesnost dovode do smanjenja investicija i potrošnje domaćinstava. worldbank.org
-
Inflacija: Iako se očekuje smanjenje inflacije, ona i dalje ostaje iznad ciljanih nivoa u mnogim ekonomijama, što može uticati na potrošnju i investicije.
U zaključku, globalna ekonomija u prvom kvartalu 2025. godine bilježi umjeren rast, ali suočava se s izazovima poput trgovinskih barijera i inflatornih pritisaka, što zahtijeva pažljivo praćenje i prilagođavanje politika kako bi se osigurao održiv ekonomski rast.
2024. godini, industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji suočila se s izazovima, što je uticalo na lance snabdijevanja. U septembru 2024., industrijska proizvodnja u EU pala je za 2,4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pri čemu su tri najveće ekonomije eurozone – Njemačka, Francuska i Italija – zabilježile pad, dok je Španija imala blagi rast. euronews.rs+1ekapija.com+1
Uticaj na lance snabdijevanja:
-
Povećana ranjivost: Pad industrijske proizvodnje čini lance snabdijevanja osjetljivijim na eksterne šokove, kao što su geopolitičke tenzije i trgovinski sporovi. researchgate.net
Pad industrijske proizvodnje u EU tokom 2024. godine imao je značajan uticaj na lance snabdijevanja, povećavajući njihovu ranjivost i ističući potrebu za prilagođavanjem novim izazovima. Kompanije će morati ulagati u sajber bezbjednost i inovacije kako bi osigurale otpornost i efikasnost svojih lanaca snabdijevanja u 2025. godini
