POLJSKA- BOSNA I HERCEGOVINA : Da li je reciprocitet odgovor na poljske agresivne mjere ka prevoznicima Bosne i Hercegovine??

Reciprocitet može biti politički razumljiv, ali u kontekstu međunarodnog drumskog transporta i trgovine, nije uvijek najefikasniji ni najmudriji odgovor – posebno za manje zemlje ili tržišta u razvoju poput Bosne i Hercegovine. Evo nekoliko ključnih aspekata koje treba uzeti u obzir:

✅ Šta znači reciprocitet?

U ovom kontekstu, to bi značilo da BiH uvede istu ili sličnu mjeru prema poljskim prevoznicima – npr. zabrani, ograniči, oteža pristup tržištu, uspostavi dodatne kontrole, dozvole, takse itd.

❗ Zašto to može biti rizično?

1. Asimetrična pozicija – Poljska je članica EU i ima daleko jači logistički sektor. BiH bi više izgubila u takvom “ratu” nego dobila.

2. Pogoršanje pregovaračke pozicije – Uvođenjem recipročnih mjera BiH bi mogla otežati svoj položaj u pregovorima sa EU i štetiti sopstvenim izvoznicima.

3. Povećanje troškova za domaće firme – Mjere koje otežavaju stranim prevoznicima mogu se vratiti kroz kontramjere koje dodatno pogađaju firme iz BiH.

🔍 Koji je bolji pristup?

• Diplomatski i institucionalni pritisak preko CEFTA, Transportne zajednice i Evropske komisije.

• Dokumentovanje štete i predstavljanje problema kao barijere slobodnoj trgovini.

• Uključivanje domaćih udruženja i klastera u pritisak prema vlastima BiH da reaguju brzo i konkretno.

• Međunarodna medijska pažnja i stručna argumentacija – npr. korišćenje dokaza da su mjere diskriminatorne.

🟢 Moguće izuzetne situacije:

Reciprocitet može biti opravdan kao privremena, jasno argumentovana i ciljano usmjerena mjera, ali samo:

• Ako se iscrpe diplomatski kanali,

• Ako postoji široka podrška u industriji,

• Ako je šteta dokazivo velika i disproporcionalna,

• I ako se jasno definiše cilj i trajanje mjere.

Da li je reciprocitet odgovor na poljske agresivne mjere?

📦 Robna razmjena BiH – Poljska

• U 2023. godini, Poljska je izvezla u BiH robe u vrednosti od oko 484 miliona USD, dok je uvoz BiH iz Poljske iznosio oko 524 miliona USD .

• Time imamo negativnu trgovinsku bilansu sa Poljskom u visini od oko 40 miliona USD godišnje.

• Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u 2024. iznosila je oko 45,7 milijardi BAM, s deficitom trgovine od oko 12,58 mlrd BAM (6,72 mlrd USD) halalexposarajevo.com+1lloydsbanktrade.com+1.

⚠️ Šta ovi podaci znače u kontekstu potencijalnog recipročnog odgovora?

1. Poljaci izvoze više nego što uvoze iz BiH – dakle, čak i u slučaju šireg trgovinskog konflikta, BiH bi imala manje robe za “odmazdu”.

2. Poljska je peti najveći trgovinski partner EU, dok je BiH znatno manje razvijeno tržište – što daje Poljskoj veću fleksibilnost u eventualnim kontramjerama.

3. Za BiH je svaki gubitak tržišta Poljske daleko veći udar ni raniji kompromisi s poljskim zahtevima nisu nužno gubitak ali reciprocitet u ovom momentu značio bi odsustvo dogovora i dodatne prepreke izvozu izredno značajnih količina.

⚖️ Preporučeno rešenje – i struka se slaže:

• Umesto recipročnog odgovora, Efikasnije je delovati kroz institucije – CEFTA, Transportnu zajednicu, EU komesare, Svetsku trgovinsku organizaciju.

• Precizno dokumentovanje štete za domaće prevoznike i domaću robu, što ćemo koristiti kao argument za raskid diskriminatornih procedura.

• Aktivno uključivanje privrednih komora, logističkih klastera, udruženja – kako bi se izvršio kolektivni pritisak na vlasti BiH da reaguju brzo i efikasno.

• Medijsko i PR prisustvo – lokalne i međunarodne relevantne medijske platforme treba da obaveštavaju o slučaju, pojačavajući javni pritisak.

• Kao krajnju opciju – privremene, ciljane i vremenski ograničene recipročnosti, uz jasnu prethodnu najavu, transparentnost i gradaciju mera.

🔍 Rezime