Autor: Prof. dr Velibor Peulić
Bosna i Hercegovina ima četiri međunarodna aerodroma: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar. Na papiru – to je respektabilna infrastruktura za državu naše veličine. Ali postavlja se ključno pitanje:
Da li su naši aerodromi dio integrisanog logističkog sistema – ili su izolovane tačke oslonjene isključivo na drumski prevoz?
Odgovor je jasan. U Bosni i Hercegovini ne postoji nijedan aerodrom sa direktnom željezničkom vezom.
Drum nosi sistem. Željeznica je izvan aerodromske logistike.
Sarajevo, kao glavni aerodrom države, nema direktnu vezu sa željezničkom stanicom. Putnici i cargo oslanjaju se isključivo na drumsku infrastrukturu.
Banja Luka – isto.
Tuzla – isto.
Mostar – isto.
Nema multimodalnih terminala.
Nema rail-air integracije.
Nema logističkog koncepta koji povezuje avio, željeznički i drumski saobraćaj.To znači da je kompletna operativna logistika aerodroma oslonjena na kamione.
I to je realnost.
Paradoks politike
Istovremeno, godinama slušamo o:
-
modalnom preusmjeravanju tereta sa puta na željeznicu,
-
dekarbonizaciji,
-
intermodalnim platformama,
-
strateškim transportnim koridorima.
Ali u praksi, kada roba stigne avionom – preuzima je kamion.
Kada putnik sleti – odlazi automobilom ili autobusom.
Željeznica u tom lancu ne postoji.
Ako govorimo o ozbiljnoj transportnoj politici, onda je pitanje:
Kako možemo govoriti o intermodalnosti bez fizičke povezanosti sistema?
Drumski transport kao jedini funkcionalni oslonac
Činjenica je jednostavna:
Drumski transport u Bosni i Hercegovini je jedini operativno integrisani sistem koji povezuje:
-
aerodrome,
-
industrijske zone,
-
granice,
-
luke u regionu (Rijeka, Koper, Bar, Ploče),
-
evropske lance snabdijevanja.
Nije to rezultat državne strategije.
To je rezultat tržišta.
Drumski prevoznici su vlastitim ulaganjima, modernizacijom i tehnološkim unapređenjima postali logistički krvotok države.
Bez budžetskih subvencija.
Bez sistemskih podsticaja.
Bez institucionalne zaštite.
Gdje je strategija?
Ako želimo ozbiljan logistički sistem, onda moramo postaviti pitanja:
-
Zašto Sarajevo nema direktnu željezničku konekciju do aerodroma?
-
Zašto Banja Luka nema direktnu željezničku konekciju do aerodroma i nema cargo rail-road terminal?
-
Zašto Mostar, koji leži uz Koridor Vc, nema intermodalni logistički centar?
-
Zašto Tuzla, sa snažnom industrijskom bazom, nema rail-air integraciju?
Bez odgovora na ta pitanja, intermodalnost ostaje deklaracija.
Aerodromi Bosne i Hercegovine danas funkcionišu zahvaljujući drumskom transportu. Ako kamioni stanu – staje i aerodromska logistika.
To je činjenica. Zato je iluzorno govoriti o modernoj transportnoj strategiji bez jačanja i zaštite sektora koji realno nosi sistem.Intermodalnost nije parola.
Intermodalnost je infrastruktura. A dok se ne izgradi fizička veza između šina, piste i puta – Bosna i Hercegovina neće imati integrisani logistički model.
I zato, prije nego što govorimo o novim strategijama, potrebno je priznati realnost:
Drumski transport nije alternativa.
On je temelj.
