Posljedice dugogodi\u0161njeg neplanskog zapo\u0161ljavanja, izostanka stvarnih procesa rekonstrukcije i restrukturiranja, kao i oslanjanja isklju\u010divo na bud\u017eetska sredstva, dovele su \u017eeljezni\u010dki sektor u Bosni i Hercegovini u stanje ozbiljne neefikasnosti.<\/p>\n
Upravljanje zasnovano na administrativnim odlukama, bez tr\u017ei\u0161ne i operativne logike, rezultiralo je gubitkom konkurentnosti, smanjenjem obima transporta i, na\u017ealost, otpu\u0161tanjem zaposlenih te daljim uru\u0161avanjem doma\u0107ih \u017eeljezni\u010dkih operatera.<\/p>\n
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine smatra da je neophodan hitan zaokret \u2013 sa socijalnog modela ka operativno-razvojnom pristupu.<\/p>\n
U tom cilju predla\u017eemo sljede\u0107e mjere:<\/p>\n
1. Dono\u0161enje Zakona o intermodalnom transportu<\/strong> 2. Razvoj kontejnerskih terminala (strate\u0161ke lokacije)<\/strong> 3. Aktivacija modela \u201e104 para vozova\u201c<\/strong> Cilj: pove\u0107anje transportnih kapaciteta, rastere\u0107enje drumskog saobra\u0107aja i direktno povezivanje sa lukom Rijeka i regionalnim tokovima robe.<\/p>\n 4. Integracija \u017eeljezni\u010dkog sistema BiH<\/strong> Tim koji smo okupili smatra da predlo\u017eene mjere predstavljaju nu\u017enu \u201eterapiju\u201c za stabilizaciju i odr\u017eavanje \u017eeljezni\u010dkog saobra\u0107aja u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n Njihovom implementacijom stvaraju se realni preduslovi za obnovu me\u0111unarodnog teretnog (cargo) saobra\u0107aja, \u0161to je osnov za dalji razvoj sektora. Paralelno s tim, otvara se mogu\u0107nost postepenog uvo\u0111enja putni\u010dkih linija prema zapadnim destinacijama, uz istovremeno povezivanje sa isto\u010dnim pravcima.<\/p>\n Poseban zna\u010daj ovih mjera ogleda se u integraciji \u017eeljezni\u010dkog sistema Bosne i Hercegovine u klju\u010dne evropske transportne pravce, prije svega: Kroz definisane pravce: Na ovaj na\u010din: Predlo\u017eeni model ne predstavlja samo mjeru opstanka, ve\u0107 strate\u0161ki zaokret ka modernom, odr\u017eivom i konkurentnom \u017eeljezni\u010dkom sistemu.<\/p>\n Bez ovakvog pristupa, \u017eeljeznice u Bosni i Hercegovini \u0107e nastaviti gubiti tr\u017ei\u0161te. ANALIZA STANJA \u2013 \u017deljeznice Republike Srpske<\/strong><\/p>\n Trenutno stanje u sektoru ukazuje na ozbiljne sistemske slabosti u upravljanju i strate\u0161kom planiranju. Dugogodi\u0161nji izostanak operativnih reformi, nedovoljno kori\u0161tenje postoje\u0107ih kapaciteta i fokus na kratkoro\u010dna administrativna rje\u0161enja doveli su do pada efikasnosti i tr\u017ei\u0161ne pozicije.<\/p>\n Posljedice takvog pristupa danas su vidljive: Posebno zabrinjava \u010dinjenica da se, umjesto aktivacije razvojnih modela (poput pove\u0107anja broja vozova, intermodalnih rje\u0161enja i regionalnog povezivanja), pristupa mjerama koje direktno poga\u0111aju zaposlene.<\/p>\n Jasno je da odgovornost mora biti utvr\u0111ena.<\/p>\n Ukoliko do\u0111e do otpu\u0161tanja zaposlenih, neophodno je da se precizno identifikuju uzroci i odgovorni nivoi upravljanja, uklju\u010duju\u0107i: Tim smatra da se teret krize ne mo\u017ee i ne smije prebacivati isklju\u010divo na radnike, bez prethodnog iscrpljivanja svih mogu\u0107nosti restrukturiranja, optimizacije i razvoja.<\/p>\n Prioritet mora biti:<\/strong> Bez jasne odgovornosti i promjene pristupa, \u017eeljezni\u010dki sektor \u0107e nastaviti da gubi funkciju i zna\u010daj. Posljedice dugogodi\u0161njeg neplanskog zapo\u0161ljavanja, izostanka stvarnih procesa rekonstrukcije i restrukturiranja, kao i oslanjanja isklju\u010divo na bud\u017eetska sredstva, dovele su \u017eeljezni\u010dki sektor u Bosni i Hercegovini u stanje ozbiljne neefikasnosti. Upravljanje zasnovano na administrativnim odlukama, bez tr\u017ei\u0161ne i operativne logike, rezultiralo je gubitkom konkurentnosti, smanjenjem obima transporta i, na\u017ealost, otpu\u0161tanjem zaposlenih te daljim uru\u0161avanjem doma\u0107ih \u017eeljezni\u010dkih…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":148486,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[565,547,602],"tags":[],"class_list":["post-149366","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drumski-prevoz-robe-cg","category-uncategorized-cg","category-zeljeznicki-transport-cg","category-565","category-547","category-602","description-off"],"yoast_head":"\n
Uspostavljanje jasnog pravnog okvira za integraciju \u017eeljezni\u010dkog, drumskog i pomorskog transporta, uz razvoj logisti\u010dkih i intermodalnih centara.<\/p>\n
Banja Luka, Doboj, \u0160amac i Novi Zvornik \u2013 kao osnova za formiranje nacionalne logisti\u010dke mre\u017ee.<\/p>\n
Trasa:
Rijeka \u2013 Novi Grad \u2013 Prijedor \u2013 Banja Luka \u2013 Doboj \u2013 Tuzla \u2013 Zvornik,
sa krakom prema \u0160amcu<\/p>\n
Povezivanje \u017deljeznica Federacije Bosne i Hercegovine sa pravcem prema luci Plo\u010de (Plo\u010de \u2013 Sarajevo \u2013 Doboj \u2013 \u0160amac), \u010dime se uspostavlja jedinstven logisti\u010dki koridor kroz Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n
\u2022 Pan-evropski koridor Vc
\u2022 Mediteranski TEN-T koridor
\u2022 Zapadnobalkanski transportni koridori<\/p>\n
Rijeka \u2013 Novi Grad \u2013 Prijedor \u2013 Banja Luka \u2013 Doboj \u2013 Tuzla \u2013 Zvornik \u2013 \u0160amac \u2013 Plo\u010de,
Bosna i Hercegovina dobija mogu\u0107nost direktnog uklju\u010divanja u evropske logisti\u010dke tokove, povezivanja sa klju\u010dnim lukama i ja\u010danja svoje geostrate\u0161ke pozicije.<\/p>\n
\u2022 ja\u010da se intermodalnost (luka \u2013 \u017eeljeznica \u2013 drumski transport)
\u2022 pove\u0107ava konkurentnost privrede
\u2022 smanjuje zavisnost od drumskog transporta
\u2022 otvara pristup EU fondovima i infrastrukturnim investicijama<\/p>\n
Sa ovim mjerama, \u017eeljeznica mo\u017ee postati klju\u010dni stub razvoja logistike i mobilnosti u regionu.<\/p>\n
\u2022 smanjen obim transporta
\u2022 neiskori\u0161teni infrastrukturni i operativni kapaciteti
\u2022 rast zavisnosti od bud\u017eetske podr\u0161ke
\u2022 pritisci na radna mjesta i najave otpu\u0161tanja zaposlenih<\/p>\n
\u2022 upravlja\u010dke strukture unutar sistema
\u2022 nadle\u017ene institucije i resorno ministarstvo
\u2022 donosioce odluka u prethodnom periodu<\/p>\n
\u2022 aktivacija operativnih modela (npr. pove\u0107anje obima saobra\u0107aja)
\u2022 razvoj intermodalnih rje\u0161enja
\u2022 povezivanje sa regionalnim i EU koridorima
\u2022 o\u010duvanje radnih mjesta kroz rast, a ne kroz smanjenje<\/p>\n
Rje\u0161enje nije u smanjenju sistema, ve\u0107 u njegovoj aktivaciji i modernizaciji.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"