![\"\"](\"https:\/\/www.logistika.ba\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-INSTITUTA-300x248.png\"){kind=logo}
\u00a0Osnovna baza, ili input podataka realnog lanca snabdijevanja, odnosno modeliranja, komponenta je izvedena iz analize nekoliko razli\u010ditih lanaca snabdijevanja. Ona pru\u017ea vi\u0161ekratnu upotrebu baza domena specifi\u010dnih, jednostavnih lanaca snabdijevanja, a koji omoguc\u0301avaju pronalazak optimalnog, odnosno brz razvoj prilago\u0111enih alata za podr\u0161ku odlu\u010divanju.<\/p>\n
Kada se razmatra lanac snabdijevanja za jedan odre\u0111eni proizvod, tada se podrazumijeva da je centralna firma tog lanca snabdijevanja proizvo\u0111a\u010d tog proizvoda. U skladu sa tim je i grafi\u010dki prikaz odgovaraju\u0107eg lanca snabdijevanja (naredna slika). Mada je praksa pokazala da je ovo sasvim opravdan na\u010din posmatranja lanaca snabdijevanja, po\u0161to je centralna firma ona koja formira (inicira formiranje) lanac snabdijevanja, a i upravlja tim lancem, uo\u010dene su situacije kada je takav na\u010din posmatranja neprakti\u010dan i sklon da iznjedri rje\u0161enja koja negativno uti\u010du na ukupnu uspje\u0161nost cijelog lanca.<\/p>\n
Posmatranje cijelog lanca preko jedne firme u fokusu, \u010desto zna da dovede u zabludu prilikom raspodjele zadataka unutar lanca, po\u0161to zadaci podrazumijevaju i prihode i tro\u0161kove. Ukoliko je pa\u017enja usmjerena na centralnu firmu, rukovodioci cijelog lanca \u0107e podsvjesno usmjeravati aktivnosti koje nose profit ka centralnoj firmi, a ostale aktivnosti (koje nose tro\u0161kove) ka ostalim firmama. Da bi ova zamka bila izbjegnuta, treba koristiti i pti\u010dju perspektivu, tako da centralna firma nije vizuelno istaknuta, ve\u0107 je prikazana na isti na\u010din kao i ostale firme. Ovo olak\u0161ava rukovodiocima podjednako posve\u0107ivanje pa\u017enje interesima svih firmi u lancu.<\/p>\n
Jedna od posljedica formiranja Evropske unije je postepeno umanjenje, pa i ukidanje carinskih barijera izme\u0111u zemalja \u010dlanica, \u0161to je pozitivno uticalo na kretanje roba izme\u0111u zemalja \u010dlanica. Kako su carinski tro\u0161kovi nestali, stvoreni su uslovi za iskori\u0161\u0107avanje prednosti koje nudi ekonomija velikog obima proizvodnje, \u0161to je rezultiralo grupisanjem i centralizovanjem proizvodnje.<\/p>\n
Ipak, smanjenje tro\u0161kova proizvodnje usljed pove\u0107anog obima proizvodnje, nije donijelo onako dobre rezultete kako je o\u010dekivano. Lociranje proizvodnje u jednom centru donijelo je i produ\u017eavanje transportnih puteva od mjesta<\/em><\/strong> proizvodnje do mjesta prodaje, \u0161to je \u2033pojelo\u2033 dio u\u0161tede ostvarene ekonomijom obima<\/strong>. Druga negativna pojava centralizovanja je uska specijalizacija fabrika. Ranije su fabrike proizvodile \u0161iri spektar proizvoda u manjim koli\u010dinama, a sada se proizvodi relativno mali broj razli\u010ditih proizvoda u velikim koli\u010dinama. Ova specijalizacija fabrika je zna\u010dila i gubljenje fleksibilnosti, \u0161to je na dinami\u010dnom tr\u017ei\u0161tu, kakvo je danas svjetsko tr\u017ei\u0161te, prili\u010dno opasna pojava.<\/p>\n Centralizovan sistem<\/strong>. Karakteristike ovog sistema su: odluke se donose na centralnom mjestu (lokaciji) za cijeli lanac snabdijevanja posmatran u u\u017eem smislu (vlasni\u0161tvo jedne kompanije) \u2013 rje\u0111e u praksi, mogu\u0107e ih je primijeniti i na lanac snabdijevanja posmatran u \u0161irem smislu, pri \u010demu se u\u0161tede ili profiti raspore\u0111uju du\u017e lanca na osnovu prethodno definisane poslovne politike i ugovora sa u\u010desnicima; zahtijeva informacioni sistem koji omogu\u0107ava razmjenu informacija izme\u0111u u\u010desnika (pristup informacijama tako da svi u\u010desnici imaju iste podatke); omogu\u0107ava koordinisano sprovo\u0111enje definisanih strategija \u010diji je cilj smanjenje ukupnih tro\u0161kova i podizanje nivoa usluge du\u017e lanca snabdijevanja; cilj je minimiziranje ukupnih tro\u0161kova za zadati nivo usluge korisniku, tj. postizanje globalne optimizacije.<\/p>\n Decentralizovan sistem.<\/em><\/strong> Karakteristike ovog sistema su: svaki \u010dlan donosi za njega najpovoljnije odluke i identifikuje najefektivniju strategiju, bez obzira na to kako \u0107e ona uticati na ostale \u010dlanove lanca snabdijevanja. Ponekad, sistem ne mo\u017ee biti \u201cprirodno\u201d centralizovan\u00a0 (kada razli\u010diti u\u010desnici lanca imaju razli\u010dite vlasnike i razli\u010dite ciljeve), rje\u0161enje \u2013 formiranje partnerstava izme\u0111u u\u010desnika lanca kako bi se iskoristile prednosti centralizovanih sistema, svaki \u010dlan zadr\u017eava informacije o svom poslovanju za sebe obi\u010dno se ostvaruje postizanje lokalne optimizacije.<\/p>\n U lancu snabdijevanja se naj\u010de\u0161\u0107e primjenjuju sljede\u0107e distributivne strategije<\/em><\/strong>:<\/p>\n – Strategija direktne isporuke<\/em> \u2013 roba se otprema direktno, od snabdjeva\u010da do maloprodajnih objekata, bez prolaza kroz distributivne centre.<\/p>\n – Strategija sa skladi\u0161tenjem robe<\/em> \u2013 <\/strong>klasi\u010dna strategija u kojoj skladi\u0161ta \u010duvaju zalihe i obezbje\u0111uju zalihe za korisnike.<\/p>\n – Strategija <\/em>cross-docking<\/em>a<\/em> \u2013 roba se distribuira kontinuirano, od snabdjeva\u010da, preko skladi\u0161ta, do korisnika. U skladi\u0161tima se jedinice obi\u010dno ne \u010duvaju du\u017ee od 10\u201315 sati.<\/p>\n Strategija direktne isporuke<\/em><\/strong><\/p>\n \u2013 karakteristike: premo\u0161\u0107avanje skladi\u0161nih i distributivnih centara, tako da proizvo\u0111a\u010di ili snabdjeva\u010di isporu\u010duju proizvode direktno do maloprodajnih objekata.<\/p>\n <\/p>\n – <\/em>prednosti: eliminisanje tro\u0161kova koje stvaraju skladi\u0161ta i distributivni centri, smanjenje vremena od naru\u010divanja robe do njene isporuke<\/p>\n – <\/em>nedostaci: gomilanje zaliha kod proizvo\u0111a\u010da i snabdjeva\u010da (nema efekata risk-poolinga), pove\u0107avanje transportnih tro\u0161kova proizvo\u0111a\u010da i distributera (primjena vozila manjih nosivosti koja distribuiraju robu na vi\u0161e lokacija).<\/p>\n – uobi\u010dajena primjena: kada menad\u017ement maloprodajnih objekata zahtijeva potpuno iskori\u0161\u0107enje nosivosti transportnih sredstava (postojanje skladi\u0161ta nema mnogo uticaja u smanjivanju transportnih tro\u0161kova) kada postoje jaki maloprodajni sistemi u situacijama kada je kriti\u010dno vrijeme od naru\u010divanja robe do njene isporuke<\/em> (na primjer, u maloprodaji prehrambene robe \u2013 zbog kratkog vijeka trajanja robe).<\/em><\/p>\n <\/p>\n Cross Docks = <\/em><\/strong>skladi\u0161ta bez zaliha<\/em><\/strong>. <\/em><\/strong>Procesi koji se obi\u010dno realizuju \u2013 prijem, sortiranje, otprema. U cross dock skladi\u0161tu se mo\u017ee realizovati i komisioniranje, ozna\u010davanje i druge preradne aktivnosti.<\/p>\n Karakteristike:<\/p>\n – funkcija skladi\u0161ta: va\u017enija je koordinacija prijema i otpreme zaliha<\/em> nego njihovo \u010duvanje; uobi\u010dajeno \u2013 roba sti\u017ee u \u201cskladi\u0161ta\u201d od proizvo\u0111a\u010da, \u010duva se kratko vrijeme (\u010desto manje od 12 sati) i utovara se u vozila koja opslu\u017euju maloprodaju i realizuju isporuku onoliko brzo koliko je to mogu\u0107e.<\/p>\n – <\/em><\/strong>prednosti: ograni\u010davaju se tro\u0161kovi zaliha i smanjuje se vrijeme od naru\u010divanja proizvoda do njegove isporuke<\/em>, tako \u0161to se drasti\u010dno redukuje vrijeme skladi\u0161tenja.<\/p>\n – nedostaci:<\/p>\n <\/p>\n Samo nekoliko \u201cglavnih\u201d maloprodajnih sistema ekskluzivno koriste samo jednu od navedenih strategija. Za vrednovanje navedenih strategija potrebno je utvrditi sve relevantne faktore, kao \u0161to su:<\/p>\n <\/p>\n Svi navedeni faktori uti\u010du na efikasnost primjene odre\u0111ene strategije. Na primjer, postoji jaka me\u0111uzavisnost izme\u0111u transportnih tro\u0161kova i tro\u0161kova zaliha<\/em>.<\/p>\n Obje vrste tro\u0161kova zavise od koli\u010dine isporuke, ali na suprotne na\u010dine. Pove\u0107avanjem koli\u010dina u isporuci smanjuje se frekvencija isporuke i omogu\u0107ava se isporu\u010diocu da snizi cijene na koli\u010dinu isporuke, smanjuju\u0107i tako transportne tro\u0161kove.<\/p>\n Me\u0111utim, velike koli\u010dine za isporuku pove\u0107avaju tro\u0161kove zaliha po jedinici, zadr\u017eavaju\u0107i zalihe du\u017ei period vremena.<\/p>\n Varijacije zahtjeva<\/em><\/strong> tako\u0111e imaju uticaja na efikasnost primjene distributivne strategije zbog svog uticaja na ukupne tro\u0161kove (\u0161to je ve\u0107a varijabilnost, ve\u0107a je i potreba za za\u0161titnim zalihama; zalihe u skladi\u0161tima obezbje\u0111uju za\u0161titu od stohasti\u010dnih i nestacionarnih zahtjeva, a \u0161to vi\u0161e ima skladi\u0161ta, to je potrebno i vi\u0161e za\u0161titnih zaliha da bi se odr\u017eao zahtijevani nivo opsluge).<\/p>\n Ako se skladi\u0161ta ne koriste za \u010duvanje zaliha, ve\u0107 za <\/em>cross-docking<\/em> strategiju, ili ih nema uop\u0161te (kao pri direktnoj isporuci), potrebno je imati vi\u0161e za\u0161titnih zaliha u sistemu<\/em>, globalno gledano (svaki maloprodajni objekat mora imati svoje za\u0161titne zalihe). U ovim slu\u010dajevima, zalihe se mogu smanjiti ta\u010dnijim prognoziranjem tra\u017enje i optimizacijom za\u0161titnih zaliha<\/em>.<\/strong><\/p>\n Pri pore\u0111enju primjene razli\u010ditih distributivnih strategija za lanac snabdijevanja, mora se porediti vrijeme od naru\u010divanja proizvoda do njegove isporuke, koli\u010dine koje naru\u010duje svaki maloprodajni objekat, te investicije koje su potrebne za svaku od alternativa.<\/p>\n Lanci snabdijevanja, sa aspekta tokova koji se u njemu realizuju, mogu biti: gurani (<\/em><\/strong>push<\/em><\/strong>), vu\u010deni (<\/em><\/strong>pull<\/em><\/strong>) i kombinovani (hibridni).<\/em><\/strong><\/p>\n Podjela na gurane i vu\u010dene lance snabdijevanja vu\u010de korijene iz proizvodnje, kada su proizvodni sistemi dijeljeni na ovakav na\u010din. Procesi u lancu snabdijevanja spadaju u jednu od dvije kategorije, u zavisnosti od vremena njihovog izvr\u0161enja u odnosu na zahtjeve kupaca:<\/p>\n – potez: izvr\u0161enje je pokrenuto kao odgovor na narud\u017ebinu potro\u0161a\u010da (reaktivno).<\/p>\n – push: izvr\u0161enje je pokrenuto u o\u010dekivanju naloga kupaca (\u0161pekulativni). Push\/pull granica odvaja push\/pull procese iz procesa u lancu snabdijevanja.<\/p>\n Gurani lanac snabdijevanja<\/em><\/strong><\/p>\n – Karakteristike: <\/em><\/strong>proizvodne odluke se donose na bazi dugoro\u010dnih prognoza (obi\u010dno, proizvo\u0111a\u010d koristi narud\u017ebine primljene od skladi\u0161ta da prognozira budu\u0107e zahtjeve skladi\u0161ta, a skladi\u0161te zahtjeve maloprodajnih objekata) \u00f0 pojava Bullwhip efekta<\/em><\/strong>, narud\u017ebenice i fakture se obi\u010dno ru\u010dno popunjavaju, a isporu\u010duju na klasi\u010dan na\u010din (odre\u0111ivanje koli\u010dina koje \u0107e se naru\u010diti se bazira na zalihama i prognozi); posljedice<\/em>: ve\u0107i nivo zaliha gotovih proizvoda, zastarijevanje zaliha u lancu snabdijevanja, kako se vremenom smanjuju i polako nestaju zahtjevi za odre\u0111enim proizvodima.<\/p>\n Hitne promjene u proizvodnji izazivaju visoke transportne tro\u0161kove, visoke nivoe zaliha i\/ili visoke tro\u0161kove proizvodnje. Mogu\u0107e je centralizovano upravljanje distributivnom mre\u017eom (odluke \u2013 \u0161ta, koliko, kada i gdje otpremiti proizvode, donose se na jednoj, centralnoj lokaciji).<\/p>\n Posljedica je opadanje konkurentnosti usljed nemogu\u0107nosti pravovremenog reagovanja na promjene tra\u017enje. Primjena je najbolja u vertikalno integrisanoj kompaniji (u suprotnom mo\u017ee nastati problem razmjene informacija).<\/p>\n <\/p>\n Hibridni lanac snabdijevanja pojavljuje se u nekim slu\u010dajevima, gurani sistemi su pogodni za jedne dijelove lanca snabdijevanja, dok su vu\u010deni pogodniji za druge dijelove. Na primjer, po\u010detne faze lanca snabdijevanja mogu biti gurano orijentisane, dok krajnje faze mogu biti vu\u010deno orijentisane.<\/p>\n Ovo se posti\u017ee proizvodnjom ve\u0107ine proizvoda u prvoj fazi, da bi se potom ovi proizvodi diferencirali na osnovu zahtjeva korisnika. Mogu\u0107i su i obrnuti slu\u010dajevi (po\u010detne faze su vu\u010dene, a krajnje gurane \u2013 napravljene po narud\u017ebini). Ta\u010dka u kojoj se sijeku gurane i vu\u010dene faze poznata je kao granica izme\u0111u vu\u010denih i guranih sistema.<\/p>\n KLASTER LOGISTIKA<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u00a0Osnovna baza, ili input podataka realnog lanca snabdijevanja, odnosno modeliranja, komponenta je izvedena iz analize nekoliko razli\u010ditih lanaca snabdijevanja. Ona pru\u017ea vi\u0161ekratnu upotrebu baza domena specifi\u010dnih, jednostavnih lanaca snabdijevanja, a koji omoguc\u0301avaju pronalazak optimalnog, odnosno brz razvoj prilago\u0111enih alata za podr\u0161ku odlu\u010divanju. Kada se razmatra lanac snabdijevanja za jedan odre\u0111eni proizvod, tada se podrazumijeva da…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":84991,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[563,525,608],"tags":[],"class_list":["post-95066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drumski-prevoz-robe-en","category-uncategorized","category-upravljanje-lancima-snabdijevanja-en","category-563","category-525","category-608","description-off"],"yoast_head":"\n\n
\n
\n