Rast cijena dizel goriva ponovo stavlja pod snažan pritisak evropski sektor drumskog transporta. Italijansko udruženje transportnih i logističkih kompanija ANITA upozorilo je da rast cijena goriva ozbiljno smanjuje profitne marže prevoznika i zatražilo hitne mjere podrške od italijanske vlade.
Na sastanku održanom u Ministarstvu infrastrukture i transporta Italije (MIT), kojem je predsjedavao zamjenik ministra Edoardo Rixi, predstavnici transportnog sektora istakli su da je poskupljenje goriva postalo jedan od ključnih izazova za održivost poslovanja transportnih kompanija.
Profitne marže transportnih kompanija pod pritiskom
Prema podacima ANITA-e, rast cijena dizela direktno pogađa finansijske rezultate transportnih kompanija. Sektor drumskog transporta predstavlja ključnu kariku u funkcionisanju lanaca snabdijevanja i distribucije robe, ali rast troškova goriva značajno smanjuje profitne marže.
Mnoge transportne kompanije već su morale apsorbovati dio povećanih troškova goriva kako bi zadržale konkurentnost na tržištu.
Naglo povećanje cijena dizel goriva ponovo stavlja transportne kompanije u Evropi pod snažan finansijski pritisak. Njemačko logističko udruženje BGL (Bundesverband Güterkraftverkehr Logistik und Entsorgung) upozorava da rast troškova goriva ozbiljno ugrožava stabilnost transportnih kompanija i lanaca snabdijevanja.
Zbog toga je BGL predstavio „plan mjera za zaštitu lanaca snabdijevanja“, čiji je cilj kratkoročna stabilizacija poslovanja transportnih kompanija.
Prema riječima prof. dr. Dirka Engelhardta, predsjednika upravnog odbora BGL-a, situacija u sektoru postaje sve ozbiljnija.
„U razgovorima sa transportnim preduzetnicima vidim veliku zabrinutost za ekonomsku stabilnost i opstanak njihovih kompanija“, upozorio je Engelhardt.
Transport ključan za snabdijevanje ekonomije
U Njemačkoj se oko 85% robe transportuje drumskim putem, zbog čega svaki ozbiljan poremećaj u transportnom sektoru može imati direktne posljedice na snabdijevanje privrede i stanovništva.
Rast cijena dizela stoga ne predstavlja samo problem za transportne kompanije, već i potencijalni rizik za stabilnost lanaca snabdijevanja.
Prijedlog: „kočnica cijene dizela“
Jedna od ključnih mjera koju predlaže BGL jeste uvođenje tzv. „Dieselpreisbremse“, odnosno mehanizma za ograničavanje naglog rasta cijena dizela.
Udruženje smatra da država ima prostor za intervenciju kroz:
-
smanjenje određenih državnih nameta na gorivo
-
fiskalne mjere za stabilizaciju tržišta.
Finansijska podrška transportnim kompanijama
Pored toga, BGL predlaže niz mjera za jačanje likvidnosti transportnih kompanija:
-
povoljne kreditne linije preko državnih razvojnih banaka
-
državne garancije za dodatne kreditne linije
-
subvencionisanje kamata za transportne kompanije
-
redovne krizne sastanke između vlade i logističkog sektora.
Cilj ovih mjera je spriječiti talas bankrota transportnih kompanija i očuvati funkcionalnost logističkih lanaca.
Problem sporog prilagođavanja cijena transporta
Poseban problem predstavljaju tzv. diesel-floater klauzule, odnosno mehanizmi u transportnim ugovorima koji omogućavaju korekciju cijena transporta u skladu sa promjenama cijene goriva.
U praksi se ove klauzule često primjenjuju sa vremenskim kašnjenjem, jer se cijene transporta obično prilagođavaju na mjesečnom nivou.
Zbog toga BGL predlaže uvođenje dnevnog referentnog indeksa cijene dizela, koji bi omogućio bržu korekciju transportnih tarifa.
Rast cijene dizela direktno povećava troškove transporta
Prema podacima njemačkog automobilskog kluba ADAC, prosječna cijena dizela u Njemačkoj trenutno iznosi 2,188 eura po litru, što je povećanje od 27,1 centa u samo jednoj sedmici.
S obzirom da troškovi goriva čine oko jedne trećine ukupnih troškova transportne kompanije, svako značajno povećanje cijene goriva direktno utiče na ekonomsku održivost poslovanja.
Procjene pokazuju da povećanje cijene dizela od 10% povećava ukupne troškove transportne kompanije za oko 3%.
Ekonomisti upozoravaju na rizike državnih intervencija
Ipak, dio ekonomskih stručnjaka upozorava da prebrze intervencije države mogu imati negativne dugoročne posljedice.
Predsjednik njemačkog ekonomskog instituta ifo, Clemens Fuest, smatra da mehanizmi poput ograničavanja cijena ili poreskih olakšica mogu poremetiti tržišne signale.
Prema njegovom mišljenju, visoke cijene energenata, iako predstavljaju teret za ekonomiju, istovremeno podstiču efikasnije korištenje energije i razvoj alternativnih tehnologija.
Transportni sektor traži brzu reakciju
Uprkos tim upozorenjima, transportni sektor smatra da je situacija hitna. Kombinacija rasta cijena goriva, CO₂ nameta i povećanja putarina za kamione dodatno opterećuje poslovanje transportnih kompanija.
Zbog toga logistička industrija u Njemačkoj traži hitne razgovore sa vladom kako bi se pronašla rješenja koja će stabilizovati sektor transporta i osigurati nesmetano funkcionisanje lanaca snabdijevanja.
Geopolitičke tenzije utiču na cijene goriva
Jedan od razloga rasta cijena goriva su i geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, koje utiču na globalno tržište energenata.
Ova nestabilnost direktno se odražava na sektor logistike i transporta, koji je u velikoj mjeri zavisan od cijene goriva za funkcionisanje transportnih mreža i distribucije robe.
Transportni sektor traži evropski okvir pomoći
Tokom sastanka sa Ministarstvom transporta, ANITA je zatražila da italijanska vlada na nivou Evropske unije pokrene inicijativu za uspostavljanje privremenog okvira državne pomoći (Temporary Framework) za sektor transporta.
Takav model pomoći EU je već primjenjivala u vrijeme drugih ekonomskih kriza, a omogućio bi državama članicama da uvedu vanredne mjere podrške transportnim kompanijama.
Moguće mjere podrške
Među predloženim rješenjima nalaze se:
-
privremeno smanjenje troškova rada kroz olakšice na doprinose
-
poreski kredit za kompenzaciju rasta troškova goriva
-
fiskalne mjere za stabilizaciju poslovanja transportnih kompanija.
Povrat akcize i likvidnost kompanija
Na sastanku je otvoreno i pitanje tzv. „mobilne akcize“, odnosno prilagođavanja akciza u skladu sa promjenama cijene goriva.
Međutim, ANITA smatra da bi takav model imao ograničen efekat, posebno za kompanije sa modernim i energetski efikasnim voznim parkovima.
Zbog toga je udruženje zatražilo da eventualne izmjene akciza ne utiču na postojeći sistem povrata akciza koji transportne kompanije već koriste.
Pored toga, transportni sektor traži i hitne mjere za poboljšanje likvidnosti kompanija, uključujući:
-
mogućnost odmah korištenja povrata akciza, bez čekanja administrativnih rokova
-
privremenu suspendovanje određenih poreznih i doprinosa.
Šta ova situacija znači za transportni sektor u Evropi
Rast cijena goriva ponovo pokazuje koliko je sektor transporta osjetljiv na promjene na energetskom tržištu.
U Evropi se već vodi rasprava o tome kako zaštititi transportni sektor od naglih oscilacija cijena energenata, jer je upravo transport ključni element stabilnosti lanaca snabdijevanja i funkcionisanja privrede.
Zbog toga transportna udruženja sve češće traže sistemska rješenja na nivou Evropske unije, koja bi omogućila stabilnije poslovanje logističkog sektora u periodima velikih tržišnih poremećaja.
