Transport i logistika predstavljaju jednu od najznačajnijih izvoznih djelatnosti Bosne i Hercegovine. Uprkos tome što sektor drumskog transporta ostvaruje više od 87% prihoda po osnovu izvoza usluga, prevoznici Bosne i Hercegovine ni danas nemaju status izvoznika, niti položaj koji odgovara njihovom ekonomskom značaju.
Ovo je jedan od zaključaka Plenuma Konzorcijuma Logistika Bosne i Hercegovine, koji je još jednom upozorio institucije na niz neriješenih pitanja koja godinama opterećuju poslovanje transportnih i logističkih kompanija.
Bosna i Hercegovina zaostaje za regionom
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora još prije više od dvije godine uspješno implementirale NCTS sistem i unaprijedile carinske procedure, dok Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje u procesima digitalizacije i pojednostavljenja međunarodne trgovine.
Postavlja se legitimno pitanje: ko snosi odgovornost za izgubljene godine i zašto Bosna i Hercegovina nije pratila tempo reformi država regiona?
Istovremeno, još uvijek nisu usaglašeni propisi koji regulišu dnevnice i druga pitanja od značaja za međunarodni transport, dok pojedine inspekcijske službe ne prate radno vrijeme institucija uključenih u carinske i granične procedure, što generiše dodatne troškove za privredu.
Pet BIP prelaza – odluka ili obećanje?
Plenum podsjeća da je javnosti predstavljeno privremeno rješenje koje važi do 19. avgusta, kao i najava otvaranja pet BIP graničnih prelaza.
Međutim, na terenu još uvijek nema dovoljno operativnih aktivnosti koje bi garantovale realizaciju ovih mjera.
Zbog toga među prevoznicima raste bojazan da bi i ovo moglo ostati još jedno obećanje bez konkretne provedbe.
Osamnaest prijedloga bez odgovora
Konzorcijum Logistika BiH je prema Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine kandidovao ukupno 18 inicijativa i prijedloga za pojednostavljenje procedura i smanjenje administrativnih opterećenja.
Ni jedna od ključnih inicijativa nije realizovana na način koji bi donio stvarno rasterećenje transportnim kompanijama.
Gotovo svi prijedlozi i dalje čekaju mišljenja, saglasnosti, tumačenja ili odluke Upravnog odbora.
Vrijeme ćutanja administracije postalo je ozbiljan problem konkurentnosti Bosne i Hercegovine.
Dok privreda svakodnevno trpi posljedice, odgovori institucija često izostaju mjesecima, a ponekad i godinama.
Povrat trošarina, PDV i savremena logistika
Bosna i Hercegovina ostaje jedina država u regionu koja nije pronašla model povrata trošarina za profesionalne prevoznike, dok su gotovo sve države Evropske unije i Zapadnog Balkana već implementirale različite modele podrške sektoru.
Istovremeno, još uvijek nisu riješena pitanja povrata PDV-a iz pojedinih država Evropske unije, uključujući Mađarsku i Sloveniju.
Dodatni problem predstavlja nepostojanje fleksibilnijih rješenja za korištenje izmjenjivih transportnih sudova, kontejner-cisterni i drugih savremenih logističkih rješenja koja su odavno standard na evropskom tržištu.
Digitalizacija ne smije značiti sporije procedure
Početak primjene sistema ICS2 od 1. juna otvorio je dodatna pitanja za sektor transporta i logistike.
Prevoznici s pravom postavljaju pitanje da li su institucije Bosne i Hercegovine, uključujući UIO BiH, pravovremeno usaglasile procedure i da li su špediteri, logistički operateri i prevoznici adekvatno pripremljeni za nove obaveze.
Iskustvo privrede pokazuje da digitalizacija ne smije postati sinonim za dodatnu administraciju. Cilj digitalnih alata mora biti ubrzanje procesa, smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti.
Problem vozača ostaje bez evropskog odgovora
Posebnu pažnju Plenum je posvetio pitanju profesionalnih vozača i primjeni pravila 90/180 dana boravka u Šengenskom prostoru.
Tokom nedavno održanih sastanaka i radnih grupa Evropske komisije potvrđeno je da Evropska unija nije prihvatila bilo kakvo sistemsko izuzeće za profesionalne vozače iz trećih zemalja.
Drugim riječima, jedinstveno evropsko rješenje za ovaj problem trenutno ne postoji.
Istovremeno, ni države Zapadnog Balkana nisu uspjele usaglasiti zajednički regionalni odgovor prema Evropskoj komisiji.
Jedini konkretan iskorak napravila je Republika Hrvatska kroz izmjene i dopune Zakona o strancima kojima je pokušala olakšati angažovanje profesionalnih vozača iz trećih zemalja.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje operativne provedivosti tih rješenja, odnosno da li će administrativne procedure u praksi omogućiti stvarno rasterećenje transportnih kompanija.
Sporazumi postoje – primjena izostaje
Poseban problem predstavlja i priznavanje stručnih kvalifikacija.
Danas prevoznik iz Bijeljine ne može jednostavno zaposliti profesionalnog vozača iz Šapca, iako postoje sporazumi o međusobnom priznavanju određenih kvalifikacija i političke izjave o regionalnoj saradnji.
U praksi, administrativne prepreke i dalje usporavaju zapošljavanje i dodatno produbljuju problem nedostatka profesionalnih vozača.
Vrijeme za odgovore
Plenum Konzorcijuma Logistika Bosne i Hercegovine na kraju postavlja nekoliko pitanja na koja sektor očekuje odgovore:
- Za čiji interes se odgađaju reformski procesi?
- Ko snosi odgovornost za višegodišnja kašnjenja?
- Zašto Bosna i Hercegovina ne prati tempo reformi država regiona?
- Kada će transport i logistika biti prepoznati kao strateška izvozna djelatnost?
- Kada će odluke biti donesene u interesu privrede, a ne administracije?
- Kada će biti realizovane inicijative koje privreda godinama kandiduje institucijama?
Prevoznici Bosne i Hercegovine ne traže privilegije. Traže jednake uslove poslovanja kakve imaju njihove kolege u državama regiona i Evropske unije.
Vrijeme obećanja je iza nas. Vrijeme odgovornosti, dijaloga i konkretnih rezultata mora početi odmah.
PLENUM KONZORCIJUMA LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE
