Kroz tri održane sjednice Radne grupe od Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Ministara MVP, MSTEO, VTK BIH, Ministara Sigurnosti BiH, PKFBIH, PKRS, Konzorcijuma logistika BiH, definisan je niz zaključaka usmjerenih na rješavanje ključnih problema u sektoru drumskog transporta. Iako je proces bio zahtjevan i dugotrajan, “može se konstatovati da su pojedini zaključci realizovani na konkretan i mjerljiv način.”
Posebno se izdvaja prvi zaključak, koji se odnosio na inicijativu za organizaciju zajedničkog sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH i predstavnicima Vlade Republike Hrvatske. Ovaj cilj je u potpunosti realizovan, čime je otvoren institucionalni dijalog na najvišem nivou o pitanjima koja direktno utiču na funkcionisanje transportnih tokova između dvije zemlje.
Iako je za realizaciju ovog zaključka bilo potrebno gotovo “16 mjeseci, postignuti rezultat ima poseban značaj”. Time je potvrđeno da kontinuirani institucionalni pritisak, koordinacija i istrajnost mogu dovesti do konkretnih pomaka, čak i u složenim administrativnim i političkim okolnostima.
Ovaj primjer pokazuje da jasno definisani ciljevi, uz dosljedno praćenje njihove realizacije, mogu dati rezultate koji imaju dugoročan značaj za sektor transporta i logistike u Bosni i Hercegovini.
Krišto je na početku naglasila da je po prijedlogu dnevnog reda više od 20 tačaka bilo vezano za pravilnike.
Krišto je navela da je razgovarano i o problemima BHRT-a te o problematici prijevoza profesionalnih vozača u okviru inicijative, odnosno direktive 90/180. Dodala je da je o problematici prijevoznika razgovarala i s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem.
“Želim reći da smo mi od Hrvatske dobili odgovor i da nam je Hrvatska zapravo stavila do znanja, što sam i ranije isticala, da ovo pitanje nije bilateralno, da ga ne možemo rješavati u odnosu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. To je pitanje, odnosno regionalni problem i da, naravno, Hrvatsku kao članicu EU obvezuje direktiva EU i ona je ne može sama mijenjati, ona je treba primjenjivati. Ali u jučerašnjem razgovoru smo također s premijerom Hrvatske pokušali zamoliti i postoji jedna ideja od njih da pokušaju vidjeti, ali to, u svakom slučaju, moraju napraviti kroz izmjene zakona i na Vladi i na Saboru Hrvatske. Postoji jedna ideja da se mijenja zakon o strancima i da se na takav način nađe nekako rješenje oko toga da bi se eventualno takvim preduzećima omogućila registracija neke podružnice u Republici Hrvatskoj, koja bi se onda obraćala nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj za izdavanje nekakve boravišne vize ili radne dozvole. To ćemo već vidjeti kako zakon regulira”, istakla je.
Posljednji zaključak u nizu odnosi se na usaglašavanje radnog vremena veterinarskih i inspekcijskih službi između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Riječ je o pitanju koje direktno utiče na protočnost robe, smanjenje čekanja na granicama i ukupne troškove transporta.
Uzimajući u obzir da je za realizaciju prvog zaključka bilo potrebno gotovo 16 mjeseci, nameće se realna procjena da bi za usaglašavanje operativnog rada dvije države na zajedničkoj granici moglo biti potrebno i do 32 mjeseca. Takva dinamika jasno ukazuje na sporost sistema, ali i na potrebu da se procesi ubrzaju i prilagode stvarnim potrebama sektora.
S obzirom na prirodu ovog pitanja, koje ne zahtijeva složene strateške odluke već operativnu koordinaciju nadležnih službi, opravdano je očekivati da se ovaj proces realizuje u znatno kraćem roku. Svako dodatno odlaganje direktno generiše troškove, produžava zadržavanja na granicama i smanjuje konkurentnost domaćih prevoznika.
Upravo na ovom primjeru jasno se vidi razlika između formalnog donošenja zaključaka i njihove stvarne implementacije. Zato je neophodno insistirati na konkretnim rokovima, odgovornosti institucija i mjerljivim re zultatima.
Region se danas ne suočava sa percepcijama, već sa konkretnim problemima – vremenima čekanja, troškovima, neusklađenim procedurama i sve većim pritiscima na transportne operatere. Ukoliko to nije jasno svim relevantnim akterima, onda je potrebno otvoreno reći da će i ključni strateški procesi, poput vizne politike i režima kretanja profesionalnih vozača, pratiti istu dinamiku.
Imajući u vidu da su ostvareni rezultati, uprkos uloženom vremenu i naporu, izuzetno ograničeni – u praksi gotovo simbolični – potrebno je stvari nazvati pravim imenom. Konzorcijum Logistika BiH u ovom procesu nije nastupao sa političkim ocjenama, već isključivo sa realnim varijablama i mjerljivim parametrima koji definišu stanje u sektoru.
Realna procjena, ukoliko se ovakav tempo zadrži, jeste da će za suštinske promjene biti potrebno i do 32 mjeseca. Do tada, sektor će funkcionisati u uslovima koje svakodnevno osjećamo – uz povećane troškove, smanjenu konkurentnost i operativne izazove.
Konzorcijum Logistika BiH je u ovom procesu dobio sve odgovore. Nažalost, oni u velikoj mjeri potvrđuju sporost sistema i nedostatak operativne efikasnosti.
Upravo zato, naredni koraci moraju biti zasnovani na jasnoj odgovornosti, konkretnim rokovima i mjerljivim rezultatima, jer bez toga nema ni stvarnog napretka sektora.
U narednim danima izvršićemo objedinjavanje svih aktivnosti – od prvih inicijativa i definisanja zahtjeva, pa do današnjeg dana – kako bismo na jasan i transparentan način podsjetili na sve zahtjeve koje je definisao KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE.
Cilj ovog pregleda je da se sistematizuju svi ključni zahtjevi, ukaže na stepen njihove realizacije, te jasno identifikuju oni segmenti koji još uvijek nisu dobili adekvatan institucionalni odgovor.
Na taj način želimo dodatno doprinijeti razumijevanju stvarnog stanja u sektoru, ali i obezbijediti osnovu za dalje djelovanje, zasnovano na činjenicama, mjerljivim parametrima i jasno definisanim prioritetima.
Polazeći od realnih potreba sektora drumskog transporta i logistike, KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE je kroz prethodni period definisao set ključnih zahtjeva usmjerenih na unapređenje konkurentnosti, smanjenje troškova i ubrzanje transportnih tokova.
Zahtjevi su zasnovani na mjerljivim parametrima i operativnim iskustvima prevoznika, a ne na deklarativnim ili političkim osnovama.
1. USAGLAŠAVANJE PREKOGRANIČNIH PROCEDURA
2. DIGITALIZACIJA TRANSPORTNE DOKUMENTACIJE (eCMR, NCTS, eFTI)
3. SMANJENJE OPERATIVNIH TROŠKOVA PREVOZNIKA
4. REGULACIJA TROŠKOVA ČEKANJA I ZADRŽAVANJA
5. REFORMA SISTEMA DOZVOLA I ADMINISTRATIVNIH PROCEDURA
6. SMANJENJE PARAFISKALNIH OPTEREĆENJA
7. RAZVOJ INFRASTRUKTURE I LOGISTIČKIH KAPACITETA
8. USKLAĐIVANJE SA EU REGULATIVOM (MOBILNI PAKET, 90/180, EES)
9. JAČANJE INSTITUCIONALNE KOORDINACIJE
10.RASTEREĆENJE NA NIVOU ENTITETSKIH VLADA
11. RASTEREĆENJE VIJEĆA MINISTARA
KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE jasno ističe da su svi navedeni zahtjevi zasnovani na realnim potrebama sektora i svakodnevnim operativnim izazovima. Dosadašnji rezultati pokazuju da postoji jaz između definisanih zaključaka i njihove realizacije. Upravo zato, naredni period mora biti obilježen konkretnim mjerama, jasnim rokovima i mjerljivim rezultatima.
Bez toga, sektor drumskog transporta će nastaviti da snosi teret neefikasnosti sistema, uz direktne posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine.
PLENUM KONZORCIJUMA LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE, nakon analize dosadašnjih aktivnosti, zaključaka Radne grupe Ministarstva komunikacija i transporta BiH i institucionalnih odgovora, konstatuje da su rezultati u odnosu na definisane zahtjeve sektora drumskog transporta nedovoljni, spori i u značajnoj mjeri neadekvatni realnim potrebama tržišta.
Iako su kroz tri sjednice Radne grupe definisani brojni zaključci, njihova implementacija pokazuje ozbiljan raskorak između formalnog donošenja odluka i njihove stvarne realizacije. Kao ilustracija, prvi zaključak – organizacija sastanka na najvišem nivou između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske – realizovan je tek nakon gotovo 16 mjeseci, što jasno ukazuje na dinamiku sistema.
U tom kontekstu, PLENUM smatra da je neprihvatljivo da operativni zaključci, poput usaglašavanja rada veterinarskih i inspekcijskih službi na granicama, budu izloženi istim vremenskim okvirima. Ukoliko bi se dosadašnja dinamika nastavila, realna procjena je da bi za ovakvo usaglašavanje bilo potrebno i do 32 mjeseca, što je apsolutno neprihvatljivo za sektor koji funkcioniše u realnom vremenu i pod stalnim tržišnim pritiscima.
KONZORCIJUM LOGISTIKA BIH naglašava da u ovom procesu nije nastupao sa političkim stavovima, već isključivo na osnovu realnih varijabli, mjerljivih parametara i svakodnevnih operativnih izazova sa kojima se suočavaju prevoznici. Međutim, institucionalni odgovori koje smo dobili u velikoj mjeri potvrđuju sporost sistema i nedostatak operativne efikasnosti.
Region Zapadnog Balkana danas se suočava sa realnim problemima – produženim čekanjima, rastom troškova, neusklađenim procedurama i sve većim pritiscima evropskog tržišta. U takvim uslovima, svako odlaganje i parcijalni pristup direktno ugrožavaju konkurentnost domaćih prevoznika i stabilnost lanaca snabdijevanja.
PLENUM jasno ističe da su svi odgovori institucija zaprimljeni i analizirani. Nažalost, oni u velikoj mjeri potvrđuju da sektor ne dobija potrebnu brzinu i podršku u realizaciji ključnih reformi.
U narednim danima, KONZORCIJUM LOGISTIKA BIH će objediniti kompletan pregled zahtjeva – od njihovog inicijalnog definisanja do današnjeg stepena realizacije – kako bi javnosti, institucijama i partnerima bio predstavljen jasan i transparentan uvid u stanje sektora.
PLENUM zahtijeva:
- hitno definisanje konkretnih rokova za realizaciju preostalih zaključaka,
- uspostavljanje pune operativne koordinacije svih nadležnih institucija,
- prelazak sa deklarativnih zaključaka na mjerljive i provodive mjere.
Bez jasne odgovornosti, rokova i konkretnih rezultata, sektor drumskog transporta u Bosni i Hercegovini nastaviće da snosi teret neefikasnosti sistema, uz direktne posljedice po ukupnu ekonomiju.
PLENUM KONZORCIJUMA LOGISTIKA BIH ostaje jedinstven i odlučan u daljem djelovanju, uz jasan stav da je vrijeme za konkretne poteze, a ne za produžavanje procesa bez rezultata.
