Autor: Prof. dr Velibor Peulić

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2026. logistika je prvi put nedvosmisleno pozicionirana kao jedan od ključnih stubova globalne konkurentnosti. Global Trade Observatory Annual Outlook Report 2026, predstavljen od strane DP World, zasnovan na odgovorima više od 3.500 rukovodilaca iz oblasti logistike i upravljanja lancima snabdijevanja, potvrđuje duboku promjenu paradigme.

Poruka je jasna: trgovina je rezilijentna – ali sistemi koji je nose postaju strateški faktor moći.

Rast trgovine uprkos neizvjesnosti

Prema istraživanju:

• 54% rukovodilaca očekuje veći rast svjetske trgovine u 2026. u odnosu na 2025.

• 40% očekuje stabilan nivo

• 53% procjenjuje visoku političku neizvjesnost

• 90% očekuje rast ili zadržavanje trgovinskih barijera

Ova kombinacija optimizma i sistemske nesigurnosti jasno pokazuje da globalna ekonomija ne stagnira – ali postaje kompleksnija i skuplja.

Kako ističe Sultan Ahmed bin Sulayem:

„Trgovina je rezilijentna. Fragilni su lanci snabdijevanja koji je nose.“

Upravo tu se krije ključ konkurentnosti.

Diverzifikacija kao nova norma

Više od polovine ispitanika (51%) navodi diverzifikaciju dobavljača kao prioritet u 2026. godini. Ulazak na nova tržišta postaje važniji od same tehnološke optimizacije.

To znači da globalni biznis više ne traži najjeftiniju opciju – već najstabilniju.

U naredne tri godine, ključni pokretači rasta biće:

• nova tržišta i potrošači

• primjena umjetne inteligencije

• ulaganja u infrastrukturu i transportne kapacitete

Logistika više nije podrška – ona je strategija.

Skladišta i logistički hubovi – nova geopolitička infrastruktura

Čak 39% rukovodilaca navodi skladišta i logističke hubove kao primarni infrastrukturni prioritet.

Razlog je jasan:

• veći sigurnosni nivoi zaliha

• potreba za specijalizovanim skladištima

• diversifikacija ruta

• skraćivanje vremena do tržišta

Skladište danas nije trošak – ono je alat kontrole tržišta.

Carina – najveće usko grlo

Najznačajniji podatak iz Davosa jeste da su svi ispitanici naveli carinske procese kao jedan od tri najveća izvora zastoja, a 60% ih vidi kao primarni problem.

Digitalizacija granica i carinskih procedura postaje jednako važna kao izgradnja autoputeva i luka.

Bez efikasnih graničnih procedura, infrastruktura gubi smisao.

Zapadni Balkan – izazov i prilika

Za region Zapadnog Balkana poruke iz Davosa imaju strateški značaj.

Ako globalni lideri logistiku tretiraju kao ključnu imovinu konkurentnosti, region mora postaviti nekoliko ozbiljnih pitanja:

• Da li su skladišni kapaciteti planski razvijani ili stihijski?

• Da li su carinski sistemi digitalizovani u skladu sa EU praksom?

• Postoji li regionalna koordinacija logističkih investicija?

• Da li intermodalni projekti imaju tržišnu ili samo političku osnovu?

Zapadni Balkan se nalazi na raskrsnici evropskih koridora, ali bez:

• digitalne harmonizacije

• ubrzanih carinskih procedura

• funkcionalne intermodalnosti

• jasne logističke strategije

ostaje tranzitna zona, a ne logistički centar.

Logistika kao nacionalna strategija

Davos 2026 pokazuje da logistika više nije operativno pitanje ministarstva saobraćaja – ona postaje dio ekonomske i industrijske strategije.

Rastući troškovi energije, rada, regulative i usklađenosti zahtijevaju:

• dugoročne investicije

• institucionalnu koordinaciju

• regionalno partnerstvo

• profesionalno upravljanje lancima snabdijevanja

Globalna trgovina će rasti.
Neizvjesnost će ostati.
Konkurentnost će zavisiti od logistike.

Pitanje za Zapadni Balkan nije da li će se prilagoditi, već koliko brzo i koliko strateški.

Logistika više nije pitanje transporta – ona je pitanje razvoja.