Eurostar je najavio uvođenje potpuno nove flote dvospratnih brzih vozova na svim linijama kroz Lamanš, uključujući novo najavljene relacije prema Ženevi i Frankfurtu. Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 2 milijarde eura, a obuhvata 50 novih dvospratnih vozova Alstom Celestia, što će povećati kapacitet putnika za 20% u odnosu na postojeću flotu.
Nove garniture će saobraćati kroz pet evropskih država, a cilj projekta je jasan – povećanje kapaciteta bez dodatnog zagušenja infrastrukture.
Istorijski kontekst: Zašto sada dvospratni vozovi?
Velika Britanija je već imala pokušaj sa dvospratnim vozovima – još 1949. godine kroz eksperimentalni SR Class 4DD, ali je projekat povučen 1971. godine zbog nezadovoljstva putnika. Ključno pitanje danas glasi: šta se u međuvremenu promijenilo?
Odgovor leži u:
-
pritiscima za smanjenje taksi na HS1 koridoru (London–Tunel ispod Lamanša),
-
rastu interesovanja konkurentskih operatera,
-
potrebi za većom efikasnošću prevoza bez širenja infrastrukture.
Eurostar je, praktično, odlučio da „udvostruči kapacitet“ sopstvenog proizvoda.
Stručna analiza: Logistika važnija od dizajna
Profesor Aamer Mahmud, direktor studija dizajna vozila na Coventry University, ističe da je glavni razlog za dvospratne vozove – logistika i ekonomija obima.
„Eurostar pokušava na najisplativiji način povećati broj putnika, bez stvaranja dodatnog zagušenja i bez nepotrebnih troškova.“
Međutim, upozorava i na ključne rizike:
-
pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti,
-
vrijeme ukrcaja i iskrcaja,
-
organizacija putnika u stanicama,
-
raspodjela putnika između kratkih i dugih relacija.
Prema njemu, korisničko iskustvo (user experience) će odlučivati o uspjehu ovog projekta – čak više nego sama tehnologija.
Problem zagušenja stanica ostaje otvoren
I danas su brojni terminali u Londonu i evropskim gradovima preopterećeni. Uvođenje vozova većeg kapaciteta može dodatno pogoršati situaciju ako:
-
ne dođe do bolje organizacije reda vožnje,
-
ne budu uvedeni digitalni sistemi upravljanja protokom putnika,
-
se ne izvrši diferencijacija putnika po vrstama putovanja (komjuteri vs. duge relacije).
Profesor Mahmud naglašava da se veliki dio problema može riješiti postojećim digitalnim tehnologijama, ali uz dobru organizaciju.
Dvospratni voz = prednost za konkurenciju ili prijetnja?
Najava dolazi u trenutku kada se pojavljuju potencijalni konkurenti Eurostaru. Uvođenje dvospratnih vozova samo po sebi ne garantuje tržišnu prednost, ukoliko:
-
kvalitet usluge ne bude bolji od konkurencije,
-
cijene ne budu konkurentne,
-
iskustvo putovanja ne bude superiorno.
Ako konkurent ponudi bolju uslugu i komfor u klasičnom jednospratnom vozu – putnici će otići tamo.
Dizajn i komfor: odlučujući faktor uspjeha
Alstomovi vizuelni prikazi spolja izgledaju futuristički, ali putnik „sjedi unutra“. Ključne dileme:
-
da li će biti ugrađena jeftina tanka sjedišta radi ušteda,
-
kako će biti riješeno odlaganje prtljaga,
-
kako će se riješiti pristup osobama sa invaliditetom,
-
hoće li postojati različite klase prilagođene udaljenosti putovanja.
Profesor Mahmud, koji je radio za Mercedes-Benz, Peugeot i Saab, naglašava da bez ozbiljnog planiranja i inovacija u unutrašnjem prostoru, projekat može završiti kao i raniji neuspjeli pokušaji.
Zaključak za logistički sektor
Ovaj projekat je jasan signal:
✅ željeznica želi preuzeti dio tržišta avio-prevoza
✅ kapacitet se povećava bez širenja infrastrukture
✅ logistika putnika postaje jednako važna kao i brzina vozila
Ali istovremeno:
⚠ loša organizacija može poništiti sve prednosti
⚠ bez digitalnog upravljanja protokom putnika – slijedi zagušenje
⚠ bez vrhunskog korisničkog iskustva – konkurencija preuzima tržište
