Komentari: Prof. dr Velibor Peulić
Pitanje cijene dizel goriva u Bosni i Hercegovini više nije samo tržišno ili energetsko pitanje – ono postaje strateško pitanje stabilnosti lanaca snabdijevanja i ukupne ekonomije. Peulić: Poremećaji lanaca snabdiejvanja nafte i naftnih derivata
Nedavna emisija Bitno otvorila je važna tehnička pitanja, ali suštinski problem ostaje daleko širi: uticaj cijene dizela na sektor koji nosi preko 94% robnih tokova u Bosni i Hercegovini. Bitno: Cijene nafte i naftnih derivata | Milovan Bajić, Velibor Peulić, Siniša Pepić | 24.03.2026.
Najava rasta – od signala do realnosti
Na početku smo imali najave povećanja cijene dizel goriva od oko 0,20 EUR po litru. Danas, međutim, svjedočimo da se taj rast ne zaustavlja na najavama, već se direktno preliva na:
- cijenu transporta (€/km),
- troškove logističkih operacija,
- konačne cijene proizvoda.
Drugim riječima – svaki cent povećanja cijene dizela multiplicira se kroz cijeli lanac snabdijevanja.
94% zavisnosti od drumskog transporta – ključni rizik
Bosna i Hercegovina ima izrazito nepovoljan modal split:
- oko 94–96% robnog transporta odvija se drumom.
To znači da:
👉 svaki poremećaj u cijeni dizela direktno pogađa kompletnu ekonomiju
👉 nema alternativnog amortizera (željeznica, intermodalnost)
👉 trošak se prenosi na privredu i građane bez zadrške
Ovo nije samo logistički problem — ovo je sistemski rizik.
Efekat na prevoznike – granica izdržljivosti
Transportne kompanije već posluju na ivici održivosti, uz:
- visoke troškove registracije i osiguranja
- putarine i takse
- čekanja na granicama (15+ sati prosječno)
- neizvjesne rokove naplate
U takvom sistemu, rast cijene goriva znači samo jedno:
➡️ direktan udar na likvidnost
➡️ gašenje malih i srednjih prevoznika
➡️ pad konkurentnosti domaćih firmi
Multiplikativni efekat na cijene roba
Transport nije izolovan sektor – on je krvotok privrede.
Svako povećanje cijene dizela:
- povećava cijenu hrane
- povećava cijenu građevinskog materijala
- povećava cijenu izvoza
- smanjuje konkurentnost BiH na EU tržištu
Efekat nije linearan – on je eksponencijalan.
Šta slijedi ako se trend nastavi?
Ako se ne reaguje sistemski, očekuju nas:
- rast cijena osnovnih proizvoda
- poremećaji u snabdijevanju
- dodatni pritisak na inflaciju
- gašenje transportnih kapaciteta
- povećana zavisnost od stranih operatera
Drugim riječima – gubimo kontrolu nad vlastitim lancima snabdijevanja.
Zaključak – vrijeme za konkretne mjere
Ovo nije trenutak za analize bez akcije.
Potrebne su hitne mjere:
- povrat akciza na gorivo za profesionalne prevoznike
- definisanje minimalne cijene transporta (€/km)
- smanjenje fiskalnih opterećenja
- ubrzanje digitalizacije (eCMR, NCTS)
- koordinacija institucija na državnom nivou
ZAVRŠNA PORUKA
👉 Cijena dizela nije samo broj na pumpi.
👉 To je indikator stabilnosti države.
👉 Ako padne transport – pada i ekonomija.Evropski drumski transport suočava se sa novim ozbiljnim poremećajem. Najnoviji signal dolazi iz Poljske, gdje transportne kompanije već zaustavljaju vožnje i smanjuju broj zaposlenih usljed naglog rasta cijena goriva.
Ovo nije izolovan slučaj. Ovo je jasan pokazatelj pravca u kojem ide evropsko tržište transporta.
GORIVO +40%: SISTEM KOJI NE MOŽE IZDRŽATI
DIZEL KRIZA U EVROPI: POLJSKA ZAUSTAVLJA TRANSPORT, DA LI JE REGION SLJEDEĆI? – Klaster Logistika
Prema podacima iz sektora, veleprodajne cijene goriva porasle su za više od 40%.
U isto vrijeme, transportne kompanije posluju kroz dugoročne ugovore sa fiksnim cijenama. To znači da:
- troškovi rastu trenutno
- prihodi ostaju isti
- gubici postaju neizbježni
Rezultat je urušavanje poslovnih modela u realnom vremenu.
PRVI EFEKTI: ZAUSTAVLJANJE VOŽNJI I OTKAZI
Posljedice su već vidljive na terenu:
- obustava pojedinih transportnih operacija
- smanjenje broja zaposlenih
- pravne inicijative zbog neodrživih ugovora
Transportne kompanije ulaze u zonu u kojoj poslovanje više nije ekonomski opravdano.
ZAHTJEVI SEKTORA: POZNATI I U REGIONU
Poljski prevoznici zahtijevaju hitne mjere:
- subvencije po litru goriva
- smanjenje akciza
- uvođenje modela „profesionalnog dizela“
- odlaganje javnih obaveza
Ovi zahtjevi gotovo su identični onima koje sektor transporta u Bosni i Hercegovini i regionu već duže vrijeme ističe.
DRUGI TALAS KRIZE: UDAR NA CIJELU PRIVREDU
Stručnjaci upozoravaju na tzv. „drugi talas efekata“:
- rast cijena transporta
- povećanje cijena robe i usluga
- pad konkurentnosti privrede
