Njemački BDP porastao je za 0,3% u drugom kvartalu 2026. godine, dok je izvoz robe povećan za 2,6% u odnosu na prethodni kvartal i čak 5% na godišnjem nivou. Za evropski transport to je važan pozitivan signal: više industrijske proizvodnje i međunarodne trgovine znači i više potencijalnog tereta. Ipak, pad investicija u mašine, opremu i vozila i smanjenje zaposlenosti pokazuju da oporavak najveće evropske ekonomije još nije dovoljno širok.
LOGISTIKA.ba | 30. avgust 2026.
Nakon dugog perioda stagnacije, najveća evropska ekonomija ponovo pokazuje znakove rasta.
Njemački bruto domaći proizvod u drugom kvartalu 2026. povećan je za 0,3% u odnosu na prethodni kvartal, dok je u poređenju sa istim periodom 2025. godine ekonomija bila veća za 1%.
Za transportni i logistički sektor još važniji podatak krije se iza ukupnog BDP-a.
Njemačka spoljna trgovina raste znatno brže od ekonomije.
Izvoz robe povećan je za 2,6% kvartalno i čak 5% u odnosu na drugi kvartal prošle godine.
To je signal koji evropski drumski prevoznici treba pažljivo da prate.
IZVOZ PONOVO POKREĆE NJEMAČKU
Prema najnovijim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku – Destatisa, izvoz robe i usluga tokom drugog kvartala povećan je za 2% u odnosu na prva tri mjeseca godine.
Kod robe je rast bio još izraženiji – 2,6%.
Istovremeno su povećani i uvozni tokovi.
Ukupan uvoz robe i usluga porastao je za 1,5%, dok je samo uvoz robe povećan za 2,1%.
Na godišnjem nivou slika je još povoljnija:
izvoz robe i usluga +3,7%
izvoz robe +5%
Posebno su rastu izvoza doprinijeli hemijska industrija, oprema za obradu podataka, električni i optički proizvodi i ostala transportna oprema.
Snažan rast zabilježen je i u trgovini sa drugim državama Evropske unije.
ZA TRANSPORT JE STRUKTURA RASTA VAŽNIJA OD SAMOG BDP-a
Rast BDP-a od 0,3% na prvi pogled nije veliki.
Za transportno tržište, međutim, mnogo je važnije šta raste.
Ako ekonomiju pokreću međunarodna trgovina i industrijska proizvodnja, povećava se količina robe koju je potrebno transportovati između fabrika, logističkih centara, skladišta, luka i krajnjih tržišta.
Zbog toga rast izvoza robe od 2,6% u samo jednom kvartalu može biti značajniji signal za drumski transport od samog podatka o rastu BDP-a.
Veći izvoz znači potencijalno:
više utovara → više međunarodnih transporta → veća potražnja za kapacitetima → bolja iskorišćenost vozila.
NJEMAČKA INDUSTRIJA PONOVO U PLUSU
Još jedan važan signal dolazi iz prerađivačke industrije.
Dodana vrijednost u njemačkoj proizvodnji povećana je za 0,9% u odnosu na prvi kvartal.
Na godišnjem nivou industrijska dodana vrijednost bila je 1,1% veća nego u drugom kvartalu 2025.
Posebno je značajno što je to prvi godišnji rast prerađivačke industrije još od prvog kvartala 2023. godine.
Nakon nekoliko godina slabih industrijskih rezultata, ovo predstavlja jedan od ozbiljnijih pokazatelja moguće stabilizacije.
Ali jedan kvartal još nije dovoljan da se govori o trajnom preokretu.
DRUGA STRANA SLIKE: KOMPANIJE JOŠ NE INVESTIRAJU
Dok izvoz i industrija rastu, investicioni pokazatelji šalju drugačiju poruku.
Ukupne bruto investicije u fiksni kapital pale su za 0,2% u odnosu na prethodni kvartal.
Posebno zabrinjava kategorija:
mašine + oprema + vozila: –1,4%.
Građevinske investicije povećane su svega 0,1%.
To pokazuje da njemačke kompanije još nisu potpuno uvjerene da je došlo vrijeme za novi snažan investicioni ciklus.
Za transportni sektor ovaj podatak ima dvostruko značenje.
Slabije investicije u proizvodnu opremu mogu ograničiti budući industrijski rast, dok pad ulaganja u vozila istovremeno pokazuje oprez kompanija prema obnovi i proširenju flota.
POTROŠNJA GOTOVO STOJI
Ni domaća potrošnja još nije postala ozbiljan motor oporavka.
Potrošnja domaćinstava povećana je za samo 0,1%, koliko je porasla i javna potrošnja.
To znači da trenutni njemački rast nije rezultat snažnog povećanja domaće tražnje.
Glavni motor ostaju izvoz i industrijska aktivnost.
Za logistiku je to važna razlika.
Tržište trenutno više podržava međunarodne robne tokove nego distribuciju zasnovanu na snažnom rastu domaće potrošnje.
212.000 MANJE ZAPOSLENIH
Tržište rada predstavlja još jedno upozorenje da oporavak nije potpun.
U Njemačkoj je tokom drugog kvartala bilo zaposleno približno 45,7 miliona ljudi.
To je za 212.000 manje nego godinu ranije, odnosno pad od 0,5%.
Pad zaposlenosti više nije ograničen samo na industriju i građevinarstvo.
Prvi put nakon pandemijskog perioda smanjen je broj zaposlenih i u uslužnom sektoru.
Istovremeno je ukupan broj odrađenih sati smanjen za 0,5%.
Ali produktivnost raste.
Realni BDP po radnom satu povećan je za 1,5%, a isti rast zabilježen je i kada se BDP posmatra po zaposlenom.
Njemačka, pojednostavljeno rečeno, trenutno:
proizvodi više – sa manje radne snage.
NJEMAČKA I DALJE RASTE SPORIJE OD EU
Uprkos poboljšanju, njemačka ekonomija još zaostaje za prosjekom Evropske unije.
Njemačka:
+0,3% kvartalno
Evropska unija:
+0,5% kvartalno
Među velikim evropskim ekonomijama Španija je ostvarila rast od 0,7%, dok su Francuska i Italija zabilježile po 0,2%.
Na godišnjem nivou njemački BDP povećan je za 1%, dok je prosjek Evropske unije iznosio 1,2%.
Dakle, Njemačka se vratila rastu, ali još nije ponovo postala lokomotiva evropskog ekonomskog rasta.
KOREKCIJA PODATAKA: 2024. NIJE BILA TOLIKO LOŠA
Destatis je istovremeno revidirao ranije podatke.
Posebno je značajna korekcija za 2024. godinu.
Prethodne procjene pokazivale su pad njemačkog BDP-a od 0,5%, dok novi podaci ukazuju da je ekonomija te godine zapravo stagnirala – 0% rasta.
Procjena za 2025. nije značajnije promijenjena – njemačka ekonomija tada je porasla za 0,2%.
ŠTA OVO ZNAČI ZA DRUMSKI TRANSPORT?
Za transportnu industriju najvažniji zaključak nije da je njemačka ekonomija porasla za 0,3%.
Važnije je da:
izvoz robe raste 2,6% kvartalno,
izvoz robe raste 5% godišnje,
uvoz robe raste 2,1% kvartalno,
prerađivačka industrija raste 0,9% kvartalno.
To su pokazatelji koji direktnije utiču na količinu tereta dostupnog transportnom tržištu.
Ako se trend nastavi tokom trećeg i četvrtog kvartala, mogao bi donijeti povećanu potražnju za međunarodnim drumskim transportom prema Njemačkoj i iz Njemačke.
ŠTA TO ZNAČI ZA BOSNU I HERCEGOVINU I ZAPADNI BALKAN?
Njemačko tržište ima posebno značenje za privrede i transportne kompanije Zapadnog Balkana.
Veliki dio industrijskih lanaca regiona direktno ili indirektno povezan je sa njemačkim i širim tržištem Evropske unije.
Zato rast njemačke industrijske proizvodnje i robnog izvoza može značiti više narudžbi za dobavljače, više komponenti u oba pravca i, konačno, više transportnih naloga.
Ali postoji važna razlika između većeg obima transporta i boljeg poslovanja prevoznika.
Više tereta ne znači automatski veću profitabilnost.
Ako istovremeno rastu troškovi goriva, putarine, zarade i drugi operativni troškovi, dok nedostaje profesionalnih vozača i rastu regulatorna ograničenja, povećanje količine robe može biti praćeno vrlo ograničenim rastom marže.
LOGISTIKA.ba – REDAKCIJSKI OSVRT
Njemačka se vraća rastu, ali još nije vrijeme za proglašenje pune ekonomske stabilizacije.
Za logistiku je ipak posebno važna struktura tog rasta.
Kada izvoz robe raste 5% godišnje, a prerađivačka industrija prvi put od početka 2023. bilježi godišnji rast, to je signal koji drumski prevoznici ne mogu ignorisati.
Njemačka ostaje jedno od ključnih evropskih tržišta za međunarodni drumski transport.
Ako se rast izvoza i industrije nastavi tokom jeseni, možemo očekivati povećanu potražnju za transportnim kapacitetima.
Ali transportne kompanije sa Zapadnog Balkana u takav rast ulaze sa sopstvenim ograničenjima – nedostatkom vozača, visokim operativnim troškovima, pritiskom pravila 90/180 i sve složenijim regulatornim okruženjem.
Zato će pitanje za jesen 2026. biti:
Hoće li evropski oporavak donijeti samo više tona i kilometara – ili konačno i održivu cijenu transporta?
Izvor: Destatis / Trans.INFO; obrada i regionalni osvrt: LOGISTIKA.ba
