EU Strategija: Intermodalni transport kao stub održive mobilnosti!

Intermodalni transport postaje ključna razvojna strategija u okviru evropske i regionalne transportne politike iz više razloga. Prije svega, on omogućava optimizaciju tokova robe korištenjem prednosti više vrsta prevoza – na primjer, fleksibilnosti drumskog i kapaciteta željezničkog prevoza. Time se postiže efikasniji i ekonomičniji transportni sistem, koji je istovremeno i održiviji.

Evropska unija, kroz Zeleni plan (Green Deal), jasno je istakla potrebu da se značajan dio teretnog saobraćaja preusmjeri sa drumske mreže na željeznički i vodni transport, kako bi se smanjile emisije CO₂, zagušenja i zavisnost od fosilnih goriva. Intermodalni transport se zato postavlja kao centralna tačka tranzicije ka održivoj mobilnosti, a razvoj infrastrukture za intermodalne terminale i logističke centre ključan je preduslov za ostvarenje tih ciljeva.

Na Zapadnom Balkanu, gdje dominira drumski transport, prelazak na intermodalna rješenja je i prilika i izazov. Uz podršku EU fondova i regionalnih mehanizama (TEN-T, CEFTA, WBIF), zemlje regiona imaju šansu da modernizuju svoje transportne mreže i ostvare konkurentske prednosti na glavnim koridorima Evrope.

Cilj izvještaja Ovaj izvještaj pruža pregled planova i inicijativa u vezi sa razvojem intermodalnih terminala na dionici Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skoplje, kao i izazova i preporuka za unapređenje infrastrukture u regiji.

🎯 Ključni ciljevi EU do 2030–2050:

• Preusmjeriti 30% drumskog tereta (na udaljenostima >300 km) na željeznicu i vodne puteve

• Uspostaviti TEN-T koridore koji uključuju multimodalne čvorišne tačke

• Digitalizacija logističkih tokova kroz eFTI, e-CMR i interoperabilne sisteme

• Smanjenje emisija CO₂ kroz integraciju železničkog, riječnog i pomorskog prevoza

🗺️ Regionalna trasa: LJU – ZAG – BGD – NIŠ – SKP

🇸🇮 Ljubljana (Slovenija)

• Luka Koper – glavni ulaz za intermodalni kontejnerski transport

• Planira se proširenje Logističkog centra Ljubljana (BTC)

• Modernizacija željezničke pruge Divača–Koper (projekat 2TDK)

🇭🇷 Zagreb (Hrvatska)

• Intermodalni terminal Zagreb-Retikult u razvoju (uz kargo centar ZLZ)

• Luka Rijeka proširuje kapacitete za kontejnerski transport i povezane željezničke rute

• Investicije kroz CEF fondove i WBIF

🇷🇸 Beograd (Srbija)

• Novi Intermodalni terminal Batajnica – sufinansiran od strane EU (oko 15 mil €)

• Povezivanje sa koridorom 10 i 11 (drumski i željeznički)

• Priprema povezivanja terminala sa Digitalnim transportnim koridorima (DTK)

🇷🇸 Niš

• U okviru projekta „Modernizacija železnice Niš–Dimitrovgrad“, planira se logistička zona uz intermodalni terminal

• Pozicija Niša kao čvorišta Jugoistočne Srbije u intermodalnim planovima

🇲🇰 Skoplje (Sjeverna Makedonija)

• Planira se izgradnja intermodalnog terminala u Skoplju (podrška EBRD i EU)

• Cilj: povezivanje sa koridorima 8 i 10, i integracija sa lukama Solun i Drač

• Vlada S. Makedonije je 2024. objavila plan za modernizaciju željezničke infrastrukture ka Bugarskoj i Albaniji

Ključni izazovi u regiji:

• Neravnomjeran nivo infrastrukture i institucionalne spremnosti

• Zastoji u investicijama u željezničku infrastrukturu (posebno u BiH, Crnoj Gori)

• Nedostatak operativnih intermodalnih terminala (osim u Srbiji i Sloveniji)

• Spor napredak u digitalizaciji dokumentacije i nadzora

• Ograničena povezanost sa lukama i logističkim centrima u Jadranu i Egeju

Preporuke za BiH i region:

1. Razviti logističke i intermodalne zone u Tuzli, Doboju, Banja Luci i Sarajevu

2. Povezati postojeće željezničke pravce sa budućim EU koridorima

3. Pristupiti EU projektima (CEF, IPA III, WBIF) za infrastrukturno sufinansiranje

4. Uvesti intermodalne politike u strategije transporta i prostornog planiranja

5. Podržati privatni sektor u razvoju logističkih operatora i privatno-javnih terminala

1. Ljubljana (Slovenija)

• Luka Koper kao najznačajnija morska luka regije podržava kontejnerski intermodalni prevoz.
• Terminal BTC Ljubljana planira se modernizovati kao nacionalni logistički centar.
• Projakt 2TDK (Divača–Koper) će znatno poboljšati željezničku povezanost.

2. Zagreb (Hrvatska)

• Planira se terminal “Zagreb-Retikult” u okviru razvoja intermodalne zone oko Zračne luke Zagreb.
• Luka Rijeka širi kontejnerske kapacitete i povezuje se sa željeznicom.
• Koristi se podrška CEF i WBIF fondova EU.

3. Beograd (Srbija)

• Intermodalni terminal Batajnica je u izgradnji, uz sufinansiranje EU fondova (~15 mil €).
• Lokacija povezana sa koridorima 10 i 11.
• Planira se direktno povezivanje sa Digitalnim transportnim koridorima.

4. Niš (Srbija)

• željeznički pravac Niš–Dimitrovgrad modernizuje se uz planiranu izgradnju terminala.
• Pozicija čvorišta za istok Balkana (povezivanje sa Bugarskom i Turskom).

5. Skoplje (Sjeverna Makedonija)

• Planirana izgradnja intermodalnog terminala u okviru logističkog čvorišta.
• Projekat podržan od strane EBRD i EU fondova.
• Cilj: povezivanje koridora 8 (Drač–Skoplje–Sofija) i koridora 10 (Beograd–Skoplje–Solun).

Ključni izazovi:

• Neravnomjeran nivo investicija i infrastrukturne razvijenosti.
• Sporo administrativno odobravanje i planiranje u nekim zemljama.
• Nedostatak integrisanih logističkih zona uz željezničke čvorišta.
• Slaba digitalna povezanost i interoperabilnost sistema.

Preporuke:

1. Ubrzati nacionalne investicione planove za intermodalnu infrastrukturu.
2. Uskladiti prostorno planiranje sa TEN-T i CEFTA koridorima.
3. Osigurati pristup CEF i IPA III fondovima za izgradnju terminala.
4. Podržati javno-privatna partnerstva i lokalne logističke operatore.
5. Implementirati digitalna rješenja (e-CMR, eFTI, NCTS) radi potpune integracije.

Intermodalni terminali će predstavljati kičmu tranzitne i logističke mreže Zapadnog Balkana. Integracija sa evropskom transportnom mrežom (TEN-T) i digitalna interoperabilnost biće presudni za konkurentnost regiona. Aktivna regionalna saradnja i pristup EU fondovima su ključni mehanizmi za realizaciju ovog cilja.