Intermodalnost – put ka održivom integrisanom logističkom sistemu u Bosni i Hercegovini/Intermodality – A Path Towards a Sustainable Integrated Logistics

Intermodality – A Path Towards a Sustainable Integrated Logistics

Autori:
Prof. dr Velibor Peulić
Prof. dr Radovan Višković

Sažetak

Intermodalni transport predstavlja ključni stub održivog razvoja logistike u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu globalnih ciljeva dekarbonizacije i optimizacije transportnih tokova. Iako BiH raspolaže solidnim željezničkim kapacitetima kroz dvije entitetske kompanije – ŽFBiH i ŽRS – nedostatak integracije i nedovoljno razvijena infrastruktura čine sistem neiskorištenim.

Predlaže se pokretanje državno subvencionisanog programa za 104 para intermodalnih vozova godišnje na dvije strateške trase:

• Rijeka – Novi Grad – Prijedor – Banja Luka – Doboj – Tuzla (Karakaj)

• Ploče – Čapljina – Mostar – Sarajevo – Zenica – Doboj – Šamac

Neophodno je hitno definisati zakonski okvir koji će omogućiti transformaciju ka modernom i konkurentnom sistemu.

Ključne riječi: intermodalnost, željeznički transport, održivost, ŽFBiH, ŽRS, JPP, subvencije, logistika, kontejnerski tokovi, Rijeka, Ploče, EU integracije

Abstract

Intermodal transport is a key pillar of sustainable logistics in Bosnia and Herzegovina. Despite solid railway capacities, the lack of integration between ŽFBiH and ŽRS and underdeveloped infrastructure leaves the system underutilized.

This paper proposes the launch of a state-subsidized program for 104 pairs of intermodal trains annually on two strategic routes:

• Rijeka – Novi Grad – Prijedor – Banja Luka – Doboj – Tuzla (Karakaj)

• Ploče – Čapljina – Mostar – Sarajevo – Zenica – Doboj – Šamac

BiH must urgently define a legal framework to enable transformation towards a sustainable, competitive transport system.

Keywords: intermodality, railway transport, sustainability, ŽFBiH, ŽRS, PPP, subsidies, logistics, container flows, EU integration

1. Uvod

Intermodalni transport integriše različite vidove saobraćaja (drumski, željeznički, pomorski, riječni) i predstavlja osnovu za efikasne i ekološki prihvatljive logističke tokove. Za BiH, kao zemlju bez izlaza na more, razvoj intermodalnosti i unutrašnjih logističkih centara (Doboj, Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Tuzla, Šamac) strateški je prioritet.

EU politike (Bijela knjiga, TEN-T, Zelena agenda) predviđaju snažan prelazak sa drumskog na željeznički i vodni transport do 2030/2050. godine, što BiH stavlja pred izazov, ali i priliku.

2. Pojmovno određenje i prednosti

• Ekonomske prednosti: niži troškovi, stabilnost cijena, konkurentnost izvoznika.

• Ekološke prednosti: do 70% niže emisije CO₂, manja potrošnja energije.

• Operativne prednosti: pouzdanost isporuke, digitalna integracija (e-CMR, eFTI), sigurnost.

Za BiH intermodalnost znači povezivanje unutrašnjosti sa jadranskim lukama, rasterećenje drumskih koridora i razvoj slobodnih ekonomskih zona.

3. EU kontekst

• Bijela knjiga o transportu (2011): 30% tereta >300 km na željeznicu do 2030, 50% do 2050.

• TEN-T regulativa (2021): razvoj mreže intermodalnih terminala i interoperabilnosti.

• Fit for 55 i Zelena agenda: smanjenje emisija CO₂ za 60% do 2050.
  BiH ima pristup evropskim fondovima (WBIF, IPA III) i mogućnost izgradnje terminala u Mostaru, Sarajevu, Doboju, Tuzli, Banja Luci i Šamcu.

4. Predloženi model: 104 para intermodalnih vozova

• Pravci:

  1. Rijeka – Banja Luka – Doboj – Tuzla – Karakaj

  2. Ploče – Čapljina – Mostar – Sarajevo – Zenica – Doboj – Šamac

• Faza 1: minimalna oprema (reachstackeri, viljuškari, OCR, 40 Rgs vagona).

• Faza 2: proširenje (740 m kolosijeci, RTG/RMG, carinski fast lane, napredni TOS).

Primarni čvorišta: Doboj, Banja Luka, Šamac.

5. Politike i JPP okvir

• Subvencije za prve tri godine (100% → 50% → 25%).

• Podrška slobodnim zonama i industrijskim parkovima.

• Modeli: klasični JPP, koncesije, operativna partnerstva ŽRS/ŽFBiH – privatni sektor.

6. Plan implementacije

• 0–12 mjeseci: zajednički tim ŽRS–ŽFBiH, pilot vozovi Doboj–Rijeka i Banja Luka–Koper.

• 1–3 godine: linija Ploče–Mostar–Sarajevo–Doboj–Šamac, uvođenje e-CMR/eFTI.

• 3–7 godina: integracija BiH u TEN-T, 3–4 para sedmično, finansijska samoodrživost.

7. Zaključak

Intermodalnost nije samo tehničko, već strateško pitanje održivosti i evropske integracije BiH. Model od 104 para vozova godišnje dokaz je da se funkcionalan sistem može uspostaviti uz koordinaciju ŽFBiH i ŽRS, podršku države i privatnih partnera.

➡ Ekonomija: niži troškovi i nova radna mjesta.
➡ Ekologija: smanjenje emisija CO₂ i rasterećenje drumskih koridora.
➡ EU perspektiva: integracija u TEN-T i zelenu agendu do 2030/2050.

Intermodalnost_BiH_Kongres_2025