ODRŽIVOST DRUMSKOG TRANSPORTA Protest do ispunjenja zahtjeva – između međunarodne nepravde i domaće odgovornosti!

Drumski transport u Bosni i Hercegovini danas predstavlja najvitalniji i najotporniji dio transportnog sistema, ali je istovremeno doveden u fazu ozbiljne ugroženosti opstanka. Iako smo svjesni da u proteklih deset mjeseci nije ostvaren dovoljan nivo rezultata niti je došlo do ispunjenja ključnih zahtjeva sektora, odustajanje nije opcija.

Zato ulazimo u novu fazu djelovanja:
PROTEST DO ISPUNJENJA ZAHTJEVA.

Ovaj protest nije izraz nezadovoljstva, već mehanizam borbe za održivost sektora koji čini krvotok privrede Bosne i Hercegovine.

1. Šta danas znači održivost drumskog transporta?

U praksi drumskih prevoznika, održivost ne znači deklarativnu zelenu tranziciju, već:

• pravo na rad,

• ravnopravan pristup tržištu,

• ekonomski isplativo poslovanje,

• pravnu sigurnost i predvidivost,

• institucionalnu zaštitu domaćih operatera.

Bez ovih elemenata, ne postoji ni bezbjedan, ni moderan, ni „zeleni“ transport.

2. Međunarodni pravac – šengenska pravila kao sistemska diskriminacija

Na međunarodnom planu, primjena šengenskih pravila (90/180) u praksi predstavlja mehanizam eliminacije drumskih prevoznika iz Bosne i Hercegovine sa tržišta Evropske unije.

Posljedice su konkretne i mjerljive:

• učešće prevoznika iz BiH na EU tržištu umanjeno je za približno 50%,

• prevoznici su primorani da izmjeste oko jedne trećine svojih kapaciteta u druge jurisdikcije kako bi opstali i nastavili razvoj,

• gube se kompanije, radna mjesta i poreska osnovica u Bosni i Hercegovini.

Država Bosna i Hercegovina nije obezbijedila adekvatnu zaštitu domaćih prevoznika – bilo zbog slabog međunarodnog kredibiliteta, bilo zbog realne nemoći institucija.

Uprkos višemjesečnim najavama, sastancima i javnim obećanjima – uključujući razgovore sa Martom Kos i pozivanje na različite regionalne inicijative – do kraja godine nema pomaka niti rješenja.

Jedini zvanični odgovor iz Brisela jeste da će se na proljetnom zasjedanju naredne godine razmatrati rješenja za prevoznike iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Zapadnog Balkana.Za sektor to znači još jednu godinu bez pravne sigurnosti i bez rješenja.

3. Unutrašnji pravac – parcijalni pomaci i potpuna blokada sistema

Na unutrašnjem planu bilježimo pojedinačne pozitivne iskorake, ali bez sistemskog efekta.

Pozitivni primjeri

• Direktorat inspekcija Republike Srpske uskladio je radno vrijeme sa carinskim službama – konkretna i hvale vrijedna mjera.

• Ured za veterinarstvo BiH preuzeo je dio obaveza, ali je uveo zimsko radno vrijeme, čime je efekat ograničen.

Neispunjene obaveze i apsurdi

• Federalna uprava za inspekcijske poslove nije ispoštovala potpisanu izjavu o usklađivanju rada.

  • Na primjeru Šamca, federalna inspekcija radi do 16 sati, a nakon toga se vraća režim „kao i ranije“.

• 16 usaglašenih tačaka sa UINO BiH i dalje čeka odobrenje Savjeta ministara BiH i Upravnog odbora UINO BiH.

  • Poznavajući metodologiju rada UO, jedan pojedinac može blokirati kompletan proces.

• Povrat trošarina, iako su saglasnost dale obje entitetske vlade, nije ni razmatran u Parlamentarnoj skupštini BiH.

4. Regulatorni okvir – legalizovana blokada i monopol

Objavljeni Pravilnik o licencama nije donio rasterećenje:

• stanje je faktički zamrznuto do 01.01.2027. godine,

• liberalizacija pružalaca usluga je odgođena,

• Centri izvrsnosti ne postoje u punom kapacitetu, već samo djelimično.

Istovremeno:

• zadržan je monopol cijena početne obuke dostiže i 1.600 KM po vozaču,

• periodična obuka ostaje faktički namet od oko 400 KM po vozaču,

• troškovi papira, administracije i procedura u 2025. godini nisu smanjeni.

Pravilnik je smanjio troškove institucijama, a uvećao njihov profit, dok su prevoznici ostali bez koristi.

5. Ostala otvorena pitanja bez rješenja

• „Treća tablica“ –  biće, nadamo se od 01.0.2026

• Homologacija – procedura nepromijenjena; ugroženi NCTS i faza 6.

• Smanjenje cijene autoputeva za 50% – inicijativa Autoputeva RS postoji, ali nema koordinacije sa JP Autoceste FBiH.

• Registracija poluprikolica – zaključci postoje, rezultat ne.

• Neravnopravan položaj domaćih prevoznika u odnosu na strane (kačenje poluprikolica sa stranim tablicama – gotovo nemoguće).

• Paralelni zakon u RS, sa refleksijom na TK i USK, gdje su troškovi i do 75% viši, bez ikakvog dodatnog prihoda za budžete.

Pitanje garancije plaćanja prevoza u roku do 35 dana nije riješeno.
Povrat PDV-a iz Slovenije predstavlja jedinu svijetlu tačku, uz očekivanje rješavanja i drugih zemalja (Mađarska, Španija).

Zadržavanja na granicama nisu smanjena. Uvođenjem EES sistema i neotvaranjem BIP prelaza Gradiška, realno je očekivati dodatno produženje čekanja.

6. Zaključak – zašto protest ostaje jedina opcija

Sve navedeno jasno pokazuje:

• Bosna i Hercegovina nema jasnu strategiju politike drumskog transporta,

• najzdraviji transportni sektor doveden je u fazu ugroženosti opstanka,

• sektor je opterećen entitetskim, kantonalnim i županijskim pravilima,

• mali broj birokrata ostvaruje enormne koristi, dok sektor snosi teret.

Zato jasno poručujemo:
PROTEST DO ISPUNJENJA ZAHTJEVA nije prijetnja – već nužan alat borbe za opstanak.

Ne tražimo privilegije.
Tražimo ravnopravan tretman, predvidiva pravila i pravo na rad.

KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE