DB Cargo planira da do 2030. godine ukine oko 6.200 radnih mjesta u Njemačkoj – gotovo polovinu svoje domaće radne snage. Restrukturiranje najvećeg njemačkog željezničkog teretnog operatora povezano je sa uslovima Evropske komisije nakon odobravanja 1,9 milijardi eura državne pomoći i obavezom vraćanja kompanije na održivo poslovanje.
LOGISTIKA.ba | 30. avgust 2026.
Jedan od najvećih evropskih željezničkih teretnih operatora ulazi u period dubokog restrukturiranja.
DB Cargo planira da do 2030. godine ukine približno 6.200 radnih mjesta u Njemačkoj, od ukupno oko 14.000 radnih mjesta sa punim radnim vremenom na domaćem tržištu.
To znači da bi smanjenjem moglo biti obuhvaćeno gotovo 44% sadašnje radne snage DB Carga u Njemačkoj.
Promjene neće biti ograničene samo na administraciju.
Prema dostupnim informacijama, restrukturiranje će zahvatiti gotovo sve dijelove kompanije – operacije, dispečerske poslove, planiranje, administraciju, prodaju i IT.
1,9 MILIJARDI EURA POMOĆI – ALI UZ USLOVE
Korijen sadašnjeg restrukturiranja nalazi se i u pravilima Evropske unije o državnoj pomoći.
Evropska komisija je u novembru 2024. odobrila Njemačkoj 1,9 milijardi eura pomoći za restrukturiranje DB Carga.
Ali pomoć nije odobrena bezuslovno.
DB Cargo mora sprovesti mjere koje bi trebalo da kompaniju vrate na dugoročno održivo poslovanje.
Ključni rok je kraj 2026. godine.
Problem je nastao nakon višegodišnjih gubitaka željezničkog teretnog operatora.
Prema pravilima EU o državnoj pomoći, Deutsche Bahn ne može jednostavno neograničeno pokrivati gubitke svoje teretne kompanije ako bi takva praksa mogla narušiti konkurenciju na evropskom tržištu željezničkog teretnog transporta.
Zbog toga finansijska pomoć i restrukturiranje sada idu zajedno.
DO 2030. GODINE – OKO MILIJARDU EURA MJERA
Izvršni direktor DB Carga Bernhard Osburg ranije je najavio da bi program restrukturiranja do kraja decenije trebalo da donese mjere vrijedne približno milijardu eura.
Smanjenje broja zaposlenih planirano je postepeno do 2030. godine.
Ali broj od 6.200 radnih mjesta pokazuje da se ne radi o manjoj reorganizaciji.
Radi se o promjeni poslovnog modela jednog od najvažnijih evropskih željezničkih teretnih sistema.
NAJVEĆI IZAZOV – PREVOZ POJEDINAČNIH VAGONA
Jedna od centralnih tačaka restrukturiranja jeste tzv. single-wagonload sistem – prevoz pojedinačnih vagona.
U ovom modelu kompanija preuzima pojedinačne vagone ili manje grupe vagona od različitih korisnika, zatim ih preko ranžirnih stanica grupiše u vozove i usmjerava prema različitim odredištima.
Takav sistem je logistički veoma zahtjevan.
Potrebni su:
ranžirni kapaciteti, lokomotive, osoblje, planiranje, veliki broj manipulacija i dobro koordinisana mreža.
Zbog toga je prevoz pojedinačnih vagona jedan od radno najintenzivnijih segmenata željezničkog teretnog transporta.
Istovremeno je veoma važan za njemačku industriju.
Koriste ga, između ostalih:
industrija čelika, hemijska industrija, automobilska industrija i građevinski sektor.
Upravo tu nastaje strateška dilema.
Servis koji je važan za industrijsku logistiku istovremeno je godinama opterećen visokim troškovima i neujednačenom iskorišćenošću kapaciteta.
MANJE RANŽIRANJA, VIŠE STANDARDIZOVANIH VOZOVA
DB Cargo je već počeo mijenjati mrežu prevoza pojedinačnih vagona.
Plan uključuje:
- veći broj standardizovanih shuttle servisa,
- bolje korišćenje raspoloživih kapaciteta,
- snažnije usmjerenje na duže i profitabilnije relacije,
- veće objedinjavanje teretnih tokova,
- smanjenje broja ranžirnih lokacija.
Logika je jasna: manje kompleksnosti i više standardizacije trebalo bi da smanje troškove po prevezenoj jedinici tereta.
Ali takva optimizacija može imati i šire posljedice.
Ako se mreža koncentriše na veće i profitabilnije tokove, pitanje je šta će se dogoditi sa manjim industrijskim korisnicima i manje profitabilnim relacijama.
NJEMAČKA INDUSTRIJA RASTE – DB CARGO SE SMANJUJE
Vrijeme u kojem se restrukturiranje odvija posebno je zanimljivo.
Najnoviji ekonomski pokazatelji pokazuju da se njemačka ekonomija nakon dugog perioda stagnacije ponovo vraća blagom rastu.
U drugom kvartalu 2026. godine njemački BDP povećan je za 0,3%, dok je izvoz robe porastao za 2,6% u odnosu na prethodni kvartal i 5% na godišnjem nivou.
Prerađivačka industrija takođe pokazuje prve ozbiljnije znakove oporavka.
Dakle, pojavljuje se svojevrstan paradoks:
industrijski i izvozni tokovi počinju rasti, dok najveći njemački željeznički teretni operator smanjuje troškove, broj zaposlenih i kompleksnost svoje mreže.
Za evropsko transportno tržište biće veoma važno pratiti kako će se ova dva procesa susresti.
MOŽE LI DIO TERETA PREĆI NA DRUM?
To je jedno od ključnih pitanja za logističko tržište.
Njemačka i Evropska unija godinama strateški podstiču prebacivanje većeg dijela tereta sa drumskog na željeznički transport.
Međutim, ako restrukturiranje dovede do smanjenja dostupnosti određenih željezničkih usluga, naročito za manje količine i kraće ili manje profitabilne relacije, dio korisnika mogao bi biti primoran da traži alternativu.
A najbrže dostupna alternativa često je – kamion.
To ne znači da će 6.200 manje zaposlenih u DB Cargu automatski proizvesti veliki prelazak tereta na drum.
Ali svako smanjenje frekvencije, dostupnosti terminala ili fleksibilnosti željezničke usluge može povećati konkurentnost drumskog transporta na pojedinim relacijama.
DRUGA MOGUĆNOST – PROSTOR ZA PRIVATNE ŽELJEZNIČKE OPERATORE
Postoji i druga strana tržišne jednačine.
Restrukturiranje DB Carga može otvoriti dodatni prostor privatnim željezničkim teretnim operatorima.
Evropska komisija upravo kroz pravila o državnoj pomoći nastoji spriječiti situaciju u kojoj bi državno finansiranje jednog velikog operatora dugoročno narušavalo tržišnu utakmicu.
Zbog toga će biti važno pratiti da li će određene tokove koje DB Cargo racionalizuje preuzeti drugi željeznički operatori ili će se teret preusmjeravati prema drumskom transportu.
Za intermodalno tržište ta razlika je presudna.
ŠTA OVO ZNAČI ZA PREVOZNIKE I ŠPEDITERE SA ZAPADNOG BALKANA?
Njemačka je jedno od najvažnijih transportnih tržišta za kompanije iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Promjene u DB Cargu zato nisu samo unutrašnje njemačko pitanje.
Kompanije koje organizuju intermodalne lance prema Njemačkoj treba da prate promjene u željezničkoj mreži, raspoloživost terminala, frekvencije servisa i mogućnosti povezivanja drumskog i željezničkog transporta.
Istovremeno, eventualno smanjenje fleksibilnosti pojedinih željezničkih servisa može povećati potražnju za drumskim transportom na prvom i posljednjem dijelu logističkog lanca, ali i na pojedinim kompletnim međunarodnim relacijama.
LOGISTIKA.ba – REDAKCIJSKI OSVRT
DB Cargo ne smanjuje samo broj zaposlenih – mijenja se model evropskog željezničkog teretnog transporta.
Brojka od 6.200 radnih mjesta privlači najveću pažnju, ali za logistiku je važnije pitanje šta će nakon restrukturiranja ostati od postojeće mreže usluga.
Ako rezultat bude efikasniji, pouzdaniji i finansijski održiv DB Cargo, njemačka i evropska industrija mogu dobiti konkurentniju željeznicu.
Ako racionalizacija, međutim, znači manju dostupnost servisa i slabiju pokrivenost pojedinih industrijskih tokova, tržište će morati pronaći drugi kapacitet.
Tada postoje dvije osnovne mogućnosti:
privatni željeznički operatori ili drumski transport.
Zato restrukturiranje DB Carga treba posmatrati mnogo šire od pitanja zaposlenosti.
U trenutku kada Evropska unija govori o dekarbonizaciji, intermodalnosti i prebacivanju tereta sa drumskog na željeznički transport, Njemačka mora istovremeno odgovoriti na mnogo praktičnije pitanje:
kako napraviti željeznički teretni transport koji je ekološki poželjan, industrijski dostupan – ali i ekonomski održiv?
Izvor: DB Cargo, Evropska komisija, Tagesschau / Trans.INFO; obrada i regionalni osvrt: LOGISTIKA.ba
