LOGISTIKA.ba | 9. novembar 2026.
Globalno tržište transporta nafte suočava se s izuzetnim rastom vozarina, dok evropski drumski prevoznici osjećaju posljedice kroz povećanje cijena dizel-goriva. Prema analizi ING banke, objavljenoj 7. oktobra 2026. godine, prosječni dnevni prihodi tankera za transport sirove nafte početkom oktobra premašili su 500.000 američkih dolara, što je približno deset puta više od prosjeka iz 2025. godine.
Ovakva kretanja pokazuju koliko su globalni energetski i transportni sistemi međusobno povezani.
Poremećaji u pomorskom transportu nafte prenose se na rafinerije, distributere goriva, drumske prevoznike i konačno na cijene robe i usluga.
1. REKORDNE VOZARINE NAFTNIH TANKERA
Prema analizi ekonomiste Rica Lumana iz ING-a, zasnovanoj na podacima kompanije Clarksons, tržište pomorskog transporta nafte početkom oktobra 2026. dostiglo je izuzetno visoke nivoe.
Najvažniji pokazatelji:
- Prosječni dnevni prihodi tankera za sirovu naftu premašili su 500.000 USD.
- To predstavlja približno desetostruko povećanje u odnosu na prosjek 2025. godine.
- Transport nafte iz Saudijske Arabije do Roterdama poskupio je s približno 2 USD na više od 35 USD po barelu.
- Prihodi tankera koji prevoze rafinisane naftne proizvode približno su utrostručeni u odnosu na 2025. godinu.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljan poremećaj tržišta pomorskih transportnih kapaciteta.
Posebno su pogođeni veliki tankeri VLCC, koji mogu prevoziti do približno dva miliona barela sirove nafte, kao i tankeri kategorije Suezmax.
Važno je naglasiti da se navedeni iznosi odnose na tržišne prihode odnosno vozarine, a ne na neto dobit brodarskih kompanija.
2. GEOPOLITIČKI SUKOBI MIJENJAJU SVJETSKE TRANSPORTNE KORIDORE
Rast cijena pomorskog transporta povezuje se s više faktora.
Među najvažnijim su poremećaji na Bliskom istoku, ograničenja plovidbe kroz strateške pomorske prolaze i povećani troškovi osiguranja brodova.
Posebno su značajni:
Hormuški moreuz – jedan od ključnih svjetskih pravaca za transport nafte.
Bab el-Mandeb – strateški prolaz koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom.
Adenski zaliv – važan dio pomorskih pravaca između Azije, Bliskog istoka i Evrope.
Poremećaji na ovim koridorima produžavaju transportne rute, povećavaju potražnju za raspoloživim tankerima i podižu troškove isporuke energenata.
Istovremeno, visoke premije osiguranja dodatno povećavaju cijenu transporta.
3. DIZEL POD PRITISKOM – MOGUĆE POVEĆANJE OSNOVNE CIJENE ZA VIŠE OD 0,50 USD PO LITRU
Prema analizi ING-a, kombinacija povećanih troškova pomorskog transporta i visokih rafinerijskih marži mogla bi povećati osnovnu cijenu dizela za više od 0,50 američkih dolara po litru.
Ovo nije prognoza identičnog povećanja maloprodajne cijene na svim evropskim tržištima.
Konačna cijena zavisi od poreza, akciza, distributivnih troškova, kursnih razlika i tržišnih okolnosti.
Ipak, pokazuje se koliko povećanje troškova u jednom dijelu energetskog lanca može uticati na drumski transport.
ŠTA TO ZNAČI ZA JEDNU TRANSPORTNU KOMPANIJU?
Ako teretno vozilo mjesečno potroši 3.000 litara dizela, povećanje cijene goriva od 0,50 KM po litru značilo bi:
3.000 litara × 0,50 KM = 1.500 KM dodatnih mjesečnih troškova po vozilu.
Za kompaniju sa 20 vozila to bi predstavljalo:
30.000 KM dodatnih troškova mjesečno.
Na godišnjem nivou, uz nepromijenjenu potrošnju i cijenu, dodatni trošak dostigao bi:
360.000 KM.
Ovo je ilustrativan obračun, a ne prognoza stvarnog povećanja cijena goriva u Bosni i Hercegovini.
4. EVROPSKI PREVOZNICI SUOČENI S RASTOM TROŠKOVA
Prema podacima navedenim u analizi, prosječna cijena dizela u Velikoj Britaniji početkom oktobra dostigla je 199,52 penija po litru.
Početkom godine iznosila je približno 144,19 penija.
Takav rast dodatno opterećuje transportne kompanije, posebno one koje posluju na međunarodnim relacijama.
Drumski prevoznici već se suočavaju s povećanim troškovima radne snage, održavanja vozila, osiguranja, putarina i finansiranja transportne opreme.
Rast cijene dizela dodatno smanjuje prostor za profitabilno poslovanje.
5. BOSNA I HERCEGOVINA – DOMAĆI PREVOZNICI IZLOŽENI GLOBALNIM TROŠKOVIMA
Transportne kompanije iz Bosne i Hercegovine posluju na evropskom tržištu, ali se suočavaju i s dodatnim domaćim administrativnim i regulatornim opterećenjima.
Rast cijene goriva neposredno utiče na troškove međunarodnog transporta.
Istovremeno, domaći prevoznici imaju ograničen prostor za jednostrano povećanje cijena transportnih usluga, naročito kada posluju na osnovu dugoročnih ugovora.
Zbog toga se ponovo otvara pitanje ekonomskog položaja drumskih prevoznika u Bosni i Hercegovini.
POTREBNE SU KONKRETNE MJERE
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine već duže vrijeme ukazuje na potrebu za smanjenjem troškova poslovanja transportnih kompanija.
Posebno su značajna pitanja:
- Mogućnosti povrata dijela akciza na gorivo za profesionalne drumske prevoznike.
- Smanjenja parafiskalnih opterećenja.
- Efikasnijih graničnih i carinskih procedura.
- Digitalizacije transportne dokumentacije.
- Usklađivanja administrativnih zahtjeva.
- Podrške investicijama u modernizaciju transportnih kapaciteta.
Ovakve mjere zahtijevaju odgovarajuće zakonske i finansijske analize, ali predstavljaju važan dio rasprave o konkurentnosti domaćeg transportnog sektora.
6. KADA POSKUPI DIZEL, NE POSKUPLJUJE SAMO TRANSPORT
Drumski transport predstavlja jednu od ključnih karika međunarodnih lanaca snabdijevanja.
Povećanje transportnih troškova može se prenijeti na cijene sirovina, prehrambenih proizvoda, industrijskih komponenti i gotove robe.
Zato pitanje cijena goriva nije samo problem transportnih kompanija.
To je pitanje ukupne konkurentnosti privrede.
Transportni troškovi ulaze u cijenu gotovo svakog proizvoda koji se proizvodi, uvozi ili izvozi.
7. KOMENTAR REDAKCIJE LOGISTIKA.ba
GLOBALNI TROŠKOVI RASTU, A DOMAĆI PREVOZNICI ČEKAJU RASTEREĆENJE POSLOVANJA
Svjetsko tržište nafte pokazuje koliko brzo geopolitički poremećaji mogu promijeniti ekonomsku računicu međunarodnog transporta.
Dok pomorski prevoznici u pojedinim segmentima ostvaruju rekordne vozarine, drumski prevoznici suočavaju se s povećanjem cijena energenata.
U takvim okolnostima domaća transportna politika mora biti usmjerena na smanjenje nepotrebnih troškova i stvaranje predvidivih uslova poslovanja.
Ne možemo uticati na cijenu nafte na svjetskom tržištu, ali možemo uticati na administrativne troškove, efikasnost graničnih procedura i domaću politiku oporezivanja transporta.
Zato je opravdano zahtijevati od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da ozbiljno razmotre mjere rasterećenja drumskog transporta.
ZAKLJUČAK
Rekordne vozarine naftnih tankera predstavljaju još jedan pokazatelj nestabilnosti globalnog energetskog tržišta.
Posljedice takvih poremećaja mogu se prenijeti na cijenu dizela, transportne troškove i ukupnu konkurentnost evropske privrede.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno da se rast globalnih troškova ne dodatno pogoršava domaćim administrativnim opterećenjima.
KADA RASTE CIJENA ENERGIJE, DRŽAVA MORA RAZMIŠLJATI O KONKURENTNOSTI PRIVREDE.
JER BEZ ODRŽIVOG DRUMSKOG TRANSPORTA NEMA STABILNIH LANACA SNABDIJEVANJA.
Izvori: Trans.info, 12. oktobar 2026, Katarzyna Rybarczyk; analiza ING-a, Rico Luman, 7. oktobar 2026, prema podacima Clarksons.
Analiza i komentar: Redakcija LOGISTIKA.ba
