LOGISTIKA.ba | EVROPSKI TRANSPORTNI KORIDORI
Njemačka, kao jedno od najvažnijih evropskih tranzitnih područja, suočava se sa izazovima održavanja putne infrastrukture, sezonskih saobraćajnih opterećenja i zadržavanja na međunarodnim transportnim pravcima. Za prevoznike iz Bosne i Hercegovine, koji svakodnevno koriste evropske transportne koridore, svako neplanirano zadržavanje predstavlja dodatni operativni trošak i rizik za pravovremenu isporuku robe.
ADAC UPOZORIO NA ZAGUŠENJA NA NJEMAČKIM AUTOPUTEVIMA
Njemački automobilski klub ADAC upozorio je krajem oktobra 2026. godine na povećana saobraćajna opterećenja na njemačkim autoputevima.
Prema prognozi objavljenoj 26. oktobra, za vikend od 30. oktobra do 1. novembra očekivana su značajna zadržavanja zbog kombinacije nekoliko faktora:
- Završetka jesenjih školskih raspusta u pojedinim saveznim državama.
- Početka novog perioda putovanja u Bavarskoj.
- Praznika u više njemačkih saveznih država.
- Približno 1.100 aktivnih radova na autoputevima.
- Povećanog saobraćaja na međunarodnim tranzitnim pravcima.
Posebno su bili izdvojeni petak, 30. oktobar, i subota, 31. oktobar.
Iako se prognoza odnosila na konkretan vikend, ona ukazuje na širi problem usklađivanja održavanja infrastrukture, putničkog saobraćaja i potreba međunarodnog robnog transporta.
NAJVAŽNIJI TRANSPORTNI KORIDORI ZA PREVOZNIKE IZ BiH
Njemačka predstavlja značajno tržište i tranzitno područje za međunarodni drumski transport Bosne i Hercegovine.
Posebno su važni sljedeći autoputevi:
| Autoput | Glavni pravac | Značaj za međunarodni transport |
|---|---|---|
| A2 | Dortmund – Hannover – Magdeburg | Povezivanje zapadne Njemačke sa istočnim tržištima |
| A3 | Oberhausen – Frankfurt – Nürnberg – Passau | Veza Beneluksa, Njemačke i Austrije |
| A4 | Aachen – Köln; Chemnitz – Dresden – Görlitz | Međunarodni pravci prema Poljskoj i zapadnoj Evropi |
| A7 | Hamburg – Hannover – Kassel – Ulm | Jedna od glavnih njemačkih veza sjever–jug |
| A8 | Karlsruhe – Stuttgart – München – Salzburg | Važan pravac prema Austriji |
| A9 | Berlin – Nürnberg – München | Povezivanje sjevernih i južnih industrijskih područja |
| A12 | Berlin – Frankfurt na Odri | Međunarodni transport prema Poljskoj |
Za transportne kompanije koje organizuju prevoz robe iz Bosne i Hercegovine prema Njemačkoj, zemljama Beneluksa, Skandinaviji i drugim evropskim tržištima, stabilnost ovih koridora direktno utiče na kvalitet transportne usluge.
AUSTRIJA, ŠVAJCARSKA I ITALIJA – DODATNI TRANZITNI IZAZOVI
Saobraćajna opterećenja nisu ograničena na Njemačku.
U izvornoj prognozi ADAC-a posebno su navedeni važni pravci u Austriji, Švajcarskoj i Italiji.
U Austriji su izdvojeni autoputevi A1, A9, A10, A11, A12 i A14, kao i pravac A13 preko Brennera.
Radovi na mostu Lueg predstavljaju dodatni izazov za organizaciju saobraćaja na ovom važnom alpskom transportnom koridoru.
U Švajcarskoj su kao potencijalno opterećeni pravci navedeni A1, A2, A3 i A13.
U Italiji je posebna pažnja posvećena autoputu A22 preko Brennera i pravcima prema Milanu i Đenovi.
Za međunarodne prevoznike to potvrđuje važnost koordinisanog planiranja transporta kroz više država.
KOLIKO ZAISTA KOŠTA JEDAN SAT ZADRŽAVANJA?
Saobraćajna zagušenja za profesionalne prevoznike nisu samo pitanje izgubljenog vremena.
Ona mogu proizvesti dodatne troškove kroz:
1. Povećanje troškova rada
Produžavanje transportnog ciklusa može povećati troškove rada i organizacije angažovanja profesionalnih vozača.
2. Smanjenje iskorišćenosti vozila
Vozilo koje provodi dodatno vrijeme u zastoju ima manje raspoloživog vremena za realizaciju narednih transportnih zadataka.
3. Kašnjenje isporuka
Neplanirana zadržavanja mogu uticati na ugovorene termine isporuke, proizvodne procese i raspored prijema robe.
4. Dodatne organizacione troškove
Promjene ruta, termina utovara i istovara, kao i angažovanja vozila, mogu zahtijevati dodatnu koordinaciju.
5. Poremećaje u lancima snabdijevanja
Kašnjenje jednog vozila može uticati na više međusobno povezanih logističkih aktivnosti.
PRIMJER OBRAČUNA TROŠKOVA
Ukoliko transportna kompanija za potrebe internog obračuna koristi pretpostavljeni trošak zadržavanja od 40 eura po satu, pet sati izgubljenog vremena predstavlja potencijalni trošak od 200 eura po vozilu.
Za deset vozila takav obračun iznosi 2.000 eura.
Ovo je ilustrativni scenario, a ne potvrđena prosječna cijena zadržavanja na njemačkim autoputevima. Stvarni troškovi zavise od strukture poslovanja, ugovorenih obaveza, vozila i transportne relacije.
DIGITALNO PLANIRANJE TRANSPORTA POSTAJE NEOPHODNO
Savremeno upravljanje transportom zahtijeva više od poznavanja putne mreže.
Transportne kompanije sve više imaju potrebu za integracijom digitalnih sistema koji omogućavaju:
- Praćenje saobraćajnih opterećenja.
- Dinamičko planiranje transportnih ruta.
- Procjenu vremena dolaska – ETA.
- Upravljanje radnim vremenom vozača.
- Praćenje vozila i transportnih naloga.
- Razmjenu informacija sa naručiocima transporta.
- Povezivanje transportnih procesa sa TMS i ERP sistemima.
Poseban značaj imaju alati koji omogućavaju pravovremeno prepoznavanje rizika i prilagođavanje transportnog plana.
U savremenoj logistici nije dovoljno znati gdje se vozilo nalazi. Potrebno je predvidjeti kada će stići i kako eventualno kašnjenje utiče na cjelokupan lanac snabdijevanja.
BOSNA I HERCEGOVINA – TROŠKOVI KOJI SE SABIRAJU
Za prevoznike iz Bosne i Hercegovine saobraćajna zadržavanja na evropskim autoputevima predstavljaju samo jedan dio ukupnih izazova međunarodnog transporta.
Kada se tome dodaju čekanja na graničnim prelazima, administrativne procedure, ograničenja mobilnosti profesionalnih vozača i rast operativnih troškova, postaje jasno da konkurentnost transportnih kompanija zavisi od čitavog sistema.
Zato je potrebno istovremeno raditi na:
- Unapređenju domaće transportne politike.
- Digitalizaciji carinskih i transportnih procedura.
- Efikasnijem upravljanju graničnim prelazima.
- Razvoju profesionalnih kompetencija.
- Smanjenju nepotrebnih administrativnih troškova.
- Primjeni savremenih digitalnih transportnih alata.
LOGŠPED 2026 – EFIKASNI TRANSPORTNI KORIDORI I KONKURENTNOST
Pitanja efikasnosti međunarodnih transportnih koridora, digitalizacije i smanjenja logističkih troškova biće dio stručnih rasprava na konferenciji LOGŠPED 2026, koja će se održati 19. i 20. novembra u Banjoj Luci.
Konferencija otvara prostor za povezivanje transportnih kompanija, logističkih operatera, institucija i tehnoloških partnera.
Jedan od ključnih ciljeva jeste prepoznavanje mogućnosti za unapređenje transportnih procesa i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.
ZAKLJUČAK REDAKCIJE LOGISTIKA.ba
Svaki zastoj na evropskim transportnim koridorima podsjeća da je vrijeme jedan od najvažnijih resursa savremene logistike.
Međutim, saobraćajna zagušenja nisu problem koji transportne kompanije mogu riješiti isključivo vlastitim aktivnostima.
Potrebna je kombinacija kvalitetne infrastrukture, pravovremenih informacija, digitalnih tehnologija i efikasne transportne politike.
Za prevoznike Bosne i Hercegovine posebno je važno smanjiti one troškove na koje domaće institucije mogu neposredno uticati.
Dok evropski transportni sistemi ulažu u modernizaciju infrastrukture i digitalno upravljanje saobraćajem, Bosna i Hercegovina mora ubrzati aktivnosti na unapređenju uslova poslovanja svojih međunarodnih prevoznika.
Jer konkurentnost logistike ne mjeri se samo brojem vozila i pređenih kilometara.
Mjeri se i vremenom koje uspijevamo sačuvati, troškovima koje možemo izbjeći i pouzdanošću koju pružamo svojim poslovnim partnerima.
Izvor: Trans.info, Sabina Kol, 30. oktobar 2026; ADAC, prognoza od 26. oktobra 2026.
Urednička obrada i regionalna analiza: LOGISTIKA.ba
Rubrika: Drumski transport | Evropski transportni koridori | Troškovi poslovanja
