Republika Hrvatska je u proteklom periodu pokazala da se sistemski problemi mogu rješavati kada postoji politička volja i jasno definisan cilj. Ono što je najavljeno, uglavnom je i realizovano. Izmjenama Zakona o strancima otvoren je prostor za efikasnije rješavanje pitanja profesionalnih vozača i izdavanja viza D, čime se doprinosi stabilnosti tržišta rada i funkcionisanju međunarodnog drumskog transporta. Istovremeno, potpisivanjem novog sporazuma o graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske omogućeno je uspostavljanje pet ključnih BIP pozicija: Izačić, Svilaj, Bijača, Gradiška i Kamensko.
Ovaj sporazum predstavlja značajan iskorak za sektor transporta, logistike i međunarodne trgovine. Očekuje se rasterećenje postojećih graničnih prelaza, smanjenje vremena čekanja, efikasniji protok roba i stvaranje boljih uslova za funkcionisanje lanaca snabdijevanja. Viza D i nova granična infrastruktura omogućiće lakše upravljanje ljudskim resursima, smanjenje problema vezanih za pravilo 90/180 dana i bolju organizaciju međunarodnih transportnih operacija.
Nakon ovog pozitivnog primjera, potpuno je legitimno postaviti pitanje: šta je Bosna i Hercegovina uradila za vlastiti transportni sektor?
1. Status izvoznika za drumske prevoznike
Da li su entitetske i državne institucije konačno prepoznale drumske prevoznike kao izvoznike usluga, imajući u vidu da upravo ovaj sektor ostvaruje značajan dio izvoza usluga Bosne i Hercegovine?2. Ujednačavanje dnevnica
Da li su usaglašene jedinstvene dnevnice za profesionalne vozače i zaposlene u međunarodnom transportu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine?3. Podsticaji za transportne kompanije
Da li postoje sistemske mjere podrške transportnim i logističkim kompanijama koje posluju u izuzetno konkurentnom evropskom okruženju?4. Povrat trošarina po uzoru na EU
Da li je pripremljen model povrata dijela trošarina na gorivo za međunarodne prevoznike, kao što je praksa u velikom broju država Evropske unije?5. Digitalizacija i usklađenost UINO sa EU sistemima
Da li Uprava za indirektno oporezivanje BiH razvija pojednostavljene procedure, digitalno povezivanje i usklađivanje sa evropskim sistemima kao što su NCTS, ICS2, eFTI i drugi savremeni carinski alati?6. Razvoj AEO sistema
Koliki je procenat kompanija koje imaju status ovlaštenog privrednog subjekta (AEO) i da li je ovaj institut zaista postao alat za ubrzavanje međunarodne trgovine?7. Ujednačen rad carinskih i inspekcijskih službi
Da li su procedure, radno vrijeme i način postupanja carinskih i inspekcijskih organa ujednačeni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine?8. Parafiskalna opterećenja sektora
Da li je urađena ozbiljna analiza svih parafiskalnih opterećenja koja snose drumski prevoznici, uključujući licence, naknade, terminalske troškove, administrativne takse i druga davanja?9. Regulatorne reforme i usklađivanje sa EU standardima
Da li su pripremljene konačne izmjene i dopune propisa koje će omogućiti zapošljavanje profesionalnih vozača sa 18 godina starosti, modernizaciju sistema taksi, digitalizaciju procesa i integrisani informacioni sistem kompatibilan sa evropskim rješenjima?10. Digitalne vještine i ljudski resursi
Da li smo dovoljno investirali u razvoj digitalnih kompetencija vozača, dispečera, logističkih operatera, špeditera i menadžera? Da li obrazovni sistem i programi stručnog osposobljavanja prate razvoj eCMR, eFTI, ICS2, NCTS, TMS, WMS, ERP i AI alata? Bez znanja i kompetentnih ljudi nema uspješne digitalne transformacije sektora.11. Dupli troškovi i licenciranje
Da li i dalje postoje modeli dvostrukog opterećenja transportnih kompanija kroz različite postupke licenciranja i administrativne naknade koje povećavaju troškove poslovanja bez stvaranja dodatne vrijednosti?
Hrvatska je pokazala da reformski procesi mogu biti završeni. Otvoreni su novi BIP prelazi, unaprijeđen je regulatorni okvir i ponuđena su rješenja za dio problema sa kojima se suočavaju prevoznici.
Sada je vrijeme da institucije Bosne i Hercegovine odgovore na pitanja koja privreda postavlja godinama.
Jer pitanje više nije šta rade naši susjedi.
Pitanje je šta smo spremni uraditi mi.
Transport i logistika nisu problem Bosne i Hercegovine — oni su jedna od rijetkih razvojnih šansi koje Bosna i Hercegovina ima. Zato sektor zaslužuje status strateške privredne grane, a ne stalno prilagođavanje birokratskim procedurama koje usporavaju razvoj, povećavaju troškove i smanjuju konkurentnost domaćih kompanija.
