KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE ponovo upozorava da pitanje BIP graničnih prelaza više nije administrativno pitanje, već pitanje funkcionisanja lanaca snabdijevanja, konkurentnosti domaće privrede i sposobnosti Bosne i Hercegovine da odgovori zahtjevima evropskog tržišta.
U proteklih 18 mjeseci uputili smo deset zvaničnih dopisa svim relevantnim institucijama Bosne i Hercegovine:
• političkim partijama,
• parlamentarnim komisijama,
• Predsjedništvu Bosne i Hercegovine,
• Vijeću ministara Bosne i Hercegovine,
• Ministarstvu komunikacija i transporta BiH,
• Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa,
• Ministarstvu bezbjednosti,
• entitetskim vladama,
• privrednim komorama,
• kao i Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
Nažalost, uprkos brojnim upozorenjima, analizama i prijedlozima sektora, Bosna i Hercegovina i dalje nema adekvatno razvijenu mrežu BIP graničnih prelaza koja bi mogla odgovoriti stvarnim potrebama međunarodnog transporta, izvoza i uvoza.
Danas jedanaesti put ponavljamo isti zahtjev:
Bosna i Hercegovina mora imati najmanje pet funkcionalnih BIP graničnih prelaza.
To nije politički zahtjev, već minimum logističkih i ekonomskih potreba države koja ima jednu od najdužih granica sa Evropskom unijom u regionu i čija privreda dominantno zavisi od međunarodne trgovine i drumskog transporta.
Posebno podsjećamo da je KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE zajedno sa Upravom za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine usaglasio 16 reformskih i operativnih mjera usmjerenih na unapređenje carinskih procedura, ubrzanje protoka robe, digitalizaciju procesa i smanjenje administrativnih opterećenja.
Tokom tih aktivnosti vođene su i rasprave o kapacitetima BIP graničnih prelaza. Prema zaključcima sastanaka i odgovorima nadležnih institucija, za donošenje konačnih odluka o proširenju kapaciteta i stavljanju pojedinih prelaza u punu funkciju neophodna je saglasnost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Zbog toga pozivamo Upravni odbor UIO BiH da hitno razmotri ovo pitanje i donese potrebne odluke koje će omogućiti efikasnije funkcionisanje međunarodnih robnih tokova i rasterećenje postojećih graničnih kapaciteta.
Poseban apsurd predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina danas raspolaže modernim graničnim prelazom u Svilaju, koji je dio TEN-T mreže i Koridora Vc, dok se istovremeno privreda suočava sa nedovoljnim brojem funkcionalnih BIP kapaciteta. Svilaj je mogao i morao predstavljati značajno rasterećenje robnih tokova i dodatni kapacitet za međunarodni promet roba.
Istovremeno, sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine, koji predstavlja jedno od najznačajnijih industrijskih, logističkih i izvoznih područja države, mora dobiti najmanje jedan funkcionalan BIP granični prelaz kako bi se osigurala održivost robnih tokova prema tržištu Evropske unije.
Posljedice postojećeg stanja svakodnevno osjećaju:
• izvoznici,
• uvoznici,
• transportne kompanije,
• logistički operateri,
• proizvođači i prerađivačka industrija.
One se ogledaju kroz:
• višesatna i višednevna čekanja,
• povećane troškove transporta i logistike,
• kašnjenja u isporukama,
• poremećaje u lancima snabdijevanja,
• gubitak konkurentnosti domaćih kompanija,
• smanjenje investicione atraktivnosti Bosne i Hercegovine.
Posebno zabrinjava činjenica da se nadležne parlamentarne komisije za carinska i transportna pitanja do danas nisu suštinski izjasnile o ovom strateškom problemu, uprkos višegodišnjim upozorenjima sektora.
KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE podsjeća da upravljanje granicama danas predstavlja sastavni dio upravljanja lancima snabdijevanja, ekonomske sigurnosti i konkurentnosti države.
Vrijeme privremenih rješenja i odgađanja odluka je prošlo.
Bosna i Hercegovina mora hitno:
• povećati broj BIP graničnih prelaza na najmanje pet,
• aktivirati raspoložive infrastrukturne kapacitete,
• modernizovati upravljanje robnim tokovima,
• ubrzati digitalizaciju procedura,
• razvijati zelene i digitalne koridore,
• unaprijediti koordinaciju svih nadležnih institucija.
U suprotnom, nastaviće se rast troškova, usporavanje robnih tokova i gubitak konkurentnosti domaće privrede na evropskom tržištu.
KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE
