LOGISTIKA.ba | Energetika, transport i lanci snabdijevanja | 9. novembar 2026.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava da bi globalno tržište dizel-goriva moglo ostati pod snažnim pritiskom sve do druge polovine 2027. godine. Poremećaji u snabdijevanju s Bliskog istoka, smanjeni izvozni kapaciteti Rusije i pojedinih azijskih tržišta, kao i iscrpljivanje zaliha, stvaraju ozbiljne rizike za evropsku transportnu industriju.
Prema analizi objavljenoj 16. oktobra 2026. godine na portalu Trans.info, čak ni očekivano povećanje rafinerijske proizvodnje neće biti dovoljno da se u kratkom roku potpuno nadoknadi nedostatak dizela na svjetskom tržištu.
Za drumske prevoznike to znači produžen period neizvjesnosti, mogućeg rasta cijena goriva i povećanih troškova poslovanja.
1. GLOBALNO TRŽIŠTE DIZELA ULAZI U PRODUŽENI PERIOD NESTABILNOSTI
Prema procjenama IEA, globalno tržište dizela i drugih srednjih destilata suočava se s ozbiljnim poremećajima.
Tokom drugog i trećeg kvartala 2026. godine zabilježeno je neuobičajeno veliko smanjenje zaliha.
Glavni uzroci uključuju:
- Poremećaje u isporukama naftnih derivata s Bliskog istoka.
- Smanjene izvozne kapacitete ruskih rafinerija.
- Ograničene isporuke s pojedinih azijskih tržišta.
- Povećane troškove pomorskog transporta energenata.
- Nedovoljnu mogućnost brzog povećanja globalne rafinerijske proizvodnje.
Dodatni izvoz iz Sjedinjenih Američkih Država i Kine nije uspio u potpunosti nadoknaditi smanjene količine s drugih tržišta.
Posljedica je smanjenje raspoloživih rezervi uoči zimske sezone.
2. OPORAVAK ZALIHA TEK U DRUGOJ POLOVINI 2027. GODINE?
IEA procjenjuje da bi povećanje rafinerijske proizvodnje tokom prvog kvartala 2027. moglo privremeno poboljšati odnos ponude i potražnje.
Međutim, to ne znači automatski i dugoročni oporavak tržišta.
Prema procjeni koju prenosi Trans.info, održivije obnavljanje globalnih zaliha dizela moglo bi početi najranije u drugoj polovini 2027. godine.
Posebno zabrinjava činjenica da je potražnja za dizelom relativno neelastična.
Drumski transport, industrija, poljoprivreda i drugi sektori ne mogu brzo smanjiti potrošnju bez posljedica po proizvodnju i snabdijevanje.
Zato čak i relativno mali poremećaji u ponudi mogu izazvati značajne promjene cijena.
3. EVROPA POSEBNO OSJETLJIVA NA PROMJENE CIJENA DIZELA
Evropska transportna industrija u velikoj mjeri zavisi od stabilnog snabdijevanja dizel-gorivom.
Poremećaji na međunarodnom tržištu povećavaju troškove nabavke, transporta i distribucije goriva.
Dodatni problem predstavljaju visoke rafinerijske marže i povećane vozarine tankera.
U prethodnoj analizi LOGISTIKA.ba predstavili smo podatke prema kojima su dnevni prihodi tankera za transport sirove nafte početkom oktobra premašivali 500.000 američkih dolara.
Ovakva kretanja pokazuju da cijena dizela ne zavisi isključivo od cijene sirove nafte.
Na konačnu cijenu utiču i troškovi pomorskog transporta, rafinerijske prerade, distribucije i oporezivanja.
4. ŠTA ZNAČI POSKUPLJENJE DIZELA ZA TRANSPORTNU KOMPANIJU?
Za međunarodne drumske prevoznike gorivo predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih operativnih troškova.
Posmatrajmo ilustrativan primjer transportne kompanije čije vozilo mjesečno pređe 12.000 kilometara.
Ako je prosječna potrošnja 30 litara na 100 kilometara, mjesečna potrošnja iznosi:
12.000 km × 30 l / 100 km = 3.600 litara.
U slučaju povećanja cijene dizela za 0,30 KM po litru, dodatni mjesečni trošak iznosio bi:
3.600 × 0,30 KM = 1.080 KM po vozilu.
Za kompaniju sa 30 vozila to znači:
32.400 KM dodatnih troškova mjesečno.
Na godišnjem nivou, pod pretpostavkom nepromijenjene potrošnje i cijene, dodatni troškovi dostigli bi:
388.800 KM.
Ovo je ilustrativni obračun koji pokazuje osjetljivost transportnih kompanija na promjene cijena goriva, a ne prognoza stvarnog poskupljenja.
5. BOSNA I HERCEGOVINA – RAST GLOBALNIH TROŠKOVA I DOMAĆA OPTEREĆENJA
Transportne kompanije Bosne i Hercegovine posluju u uslovima međunarodne konkurencije, ali se istovremeno suočavaju s nizom domaćih administrativnih i regulatornih opterećenja.
Povećanje cijena goriva dodatno komplikuje poslovanje, posebno kod kompanija koje imaju dugoročno ugovorene cijene transportnih usluga.
Zbog toga pitanje rasterećenja poslovanja drumskih prevoznika dobija još veći značaj.
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine već duže vrijeme ukazuje na potrebu za konkretnim ekonomskim mjerama.
Posebno je važno razmotriti mogućnosti
