U najvećoj fabrici tjestenine kompanije Barilla u Italiji autonomna laserski vođena vozila preuzimaju palete iz skladišta i direktno ih utovaruju u poluprikolice. Više od 100 robotskih vozila, integrisano digitalno upravljanje i smanjenje potrebe za više od 3.000 kamionskih vožnji godišnje pokazuju kako automatizacija mijenja čitav lanac snabdijevanja.
LOGISTIKA.ba | 7. novembar 2026.
AUTOMATIZACIJA VIŠE NE STAJE NA SKLADIŠNOJ RAMPI
Evropska logistička industrija ulazi u novu fazu automatizacije.
Dok su se prethodnih godina robotski sistemi prvenstveno koristili za skladištenje, komisioniranje, paletizaciju i unutrašnji transport robe, najnoviji projekti pokazuju da automatizacija sve više obuhvata i završne operacije otpreme.
Kompanija Barilla, jedan od najvećih svjetskih proizvođača prehrambenih proizvoda, u svom proizvodno-logističkom kompleksu Pedrignano, nedaleko od Parme, uvela je automatizovani sistem direktnog utovara kamiona.
Sistem je razvijen u saradnji s kompanijom E80 Group, specijalizovanom za automatizaciju industrijskih i logističkih procesa.
Njegova osnovna karakteristika jeste da autonomna laserski vođena vozila, poznata kao LGV (Laser Guided Vehicles), preuzimaju palete iz otpremne zone i direktno ih transportuju u unutrašnjost poluprikolice.
Time se automatizacija prvi put u ovom konkretnom logističkom procesu ne završava na skladišnoj rampi, već se nastavlja unutar transportnog vozila.
Ovakav pristup mijenja organizaciju rada na mjestu gdje se povezuju skladišna i drumska logistika.
KAKO FUNKCIONIŠE AUTOMATIZOVANI UTOVAR?
Tradicionalni proces utovara teretnog vozila podrazumijeva više međusobno povezanih aktivnosti.
Roba se priprema u skladištu, transportuje prema otpremnoj zoni, raspoređuje prema transportnim nalozima i zatim viljuškarima ili drugom opremom utovaruje u vozilo.
Kod novog sistema kompanije Barilla značajan dio ovih operacija obavljaju automatizovana vozila.
Proces obuhvata nekoliko međusobno povezanih faza.
Prva faza – priprema robe.
Palete s gotovim proizvodima pripremaju se u okviru automatizovanog skladišnog sistema.
Druga faza – digitalno upravljanje otpremom.
Informacioni sistem određuje redoslijed i organizaciju kretanja transportnih jedinica.
Treća faza – preuzimanje paleta.
Laserski vođena vozila preuzimaju palete iz otpremne zone.
Četvrta faza – direktan ulazak u poluprikolicu.
LGV vozila prelaze preko utovarne rampe i transportuju palete u unutrašnjost poluprikolice.
Peta faza – pozicioniranje tereta.
Palete se raspoređuju na predviđene pozicije u skladu s konfiguracijom utovara.
Ovaj proces omogućava povezivanje skladišnih i transportnih operacija u jedinstven automatizovani tok.
Međutim, potrebno je razlikovati automatsko pozicioniranje paleta od svih obaveza koje se odnose na bezbjednost i osiguranje tereta.
Automatizacija utovara ne ukida potrebu za poštovanjem propisa o rasporedu mase, osovinskom opterećenju i osiguranju tereta tokom drumskog transporta.
BEZBJEDNOST: KAMION MORA BITI STABILIZOVAN PRIJE UTOVARA
Jedan od najvažnijih elemenata sistema jeste bezbjednost vozila tokom automatskog utovara.
Za ovu namjenu Barilla koristi tehnologiju razvijenu u saradnji s kompanijom Rite-Hite, specijalizovanom za opremu utovarnih rampi.
Sistem omogućava mehaničko blokiranje i stabilizaciju vozila tokom rada autonomnih robotskih jedinica.
Ovo je posebno važno jer svako neželjeno pomjeranje vozila može predstavljati ozbiljan rizik.
Prilikom automatskog utovara potrebno je obezbijediti stabilan položaj poluprikolice, odgovarajuću geometriju pristupa i bezbjedne uslove kretanja robota.
Pored toga, pojedine utovarne pozicije u fabrici prilagođene su novom tehnološkom sistemu.
Savremena automatizacija ne podrazumijeva samo nabavku robota. Ona zahtijeva prilagođavanje infrastrukture, vozila, radnih procedura i sistema bezbjednosti.
VIŠE OD 100 AUTONOMNIH VOZILA U JEDNOM LOGISTIČKOM KOMPLEKSU
Barilla nije započela automatizaciju tek uvođenjem robotskog utovara.
Riječ je o dugoročnom procesu modernizacije proizvodnih i logističkih kapaciteta.
Još 2013. godine u Pedrignanu je stavljen u funkciju skladišni kompleks površine približno 40.000 kvadratnih metara.
Skladište je raspolagalo kapacitetom od oko 80.000 paletnih mjesta.
U početnoj fazi koristila su se 54 laserski vođena vozila.
Tokom narednih godina sistem je dodatno proširivan.
Prema objavljenim podacima, broj LGV vozila kasnije je povećan na 107, uz dodatnih 35 robotskih uređaja za različite skladišne operacije.
Danas se u ovom kompleksu koristi više od 100 LGV vozila.
Ovaj razvoj pokazuje da automatizacija nije jednokratna investicija.
Ona predstavlja kontinuirani proces unapređenja proizvodnje, skladištenja i distribucije.
DIGITALNA PLATFORMA SM.I.LE80 POVEZUJE CIJELI LANAC PROCESA
Posebnu vrijednost projekta predstavlja integracija fizičke automatizacije i digitalnog upravljanja.
Kompanija E80 Group razvila je platformu SM.I.LE80, koja omogućava koordinaciju različitih industrijskih i logističkih operacija.
U sistemu kompanije Barilla digitalno upravljanje obuhvata procese od prijema sirovina do otpreme gotovih proizvoda.
Takva integracija omogućava usklađivanje proizvodnih, skladišnih i transportnih aktivnosti.
Za savremene logističke sisteme to je jedan od ključnih razvojnih pravaca.
Pojedinačni robotski uređaji mogu povećati efikasnost određenih operacija.
Međutim, najveća vrijednost nastaje kada su svi procesi povezani jedinstvenim informacionim sistemom.
Upravo zato WMS, ERP, TMS, sistemi upravljanja proizvodnjom i robotske platforme postaju sastavni dijelovi integrisanog upravljanja lancima snabdijevanja.
Logistička konkurentnost budućnosti neće zavisiti samo od broja robota, već od sposobnosti da se podaci, oprema i transportni procesi povežu u jedinstven operativni sistem.
E80 Group
3.000 KAMIONSKIH VOŽNJI MANJE GODIŠNJE
Jedan od posebno značajnih pokazatelja modernizacije logističkog kompleksa Barilla odnosi se na smanjenje potrebe za transportom robe između proizvodnog pogona i eksternih skladišta.
Prema podacima kompanije, ranija proširenja skladišnih kapaciteta omogućila su eliminisanje više od 3.000 kamionskih vožnji godišnje.
Važno je naglasiti da se ovaj rezultat odnosi na prethodne investicije u skladišnu infrastrukturu, a ne na neposredno potvrđen efekat novog sistema robotskog utovara.
Ipak, podatak pokazuje koliko odluke o organizaciji skladišta mogu uticati na drumski transport.
Ako se proizvodnja, skladištenje i otprema organizuju na jednoj lokaciji, smanjuje se potreba za dodatnim transportnim operacijama između različitih logističkih objekata.
Takav pristup može doprinijeti smanjenju transportnih troškova, potrošnje goriva, emisija i opterećenja lokalne putne infrastrukture.
Najefikasniji transport ponekad je upravo onaj transport koji se dobrom organizacijom logističkog sistema može izbjeći.
ŠTA SE MIJENJA ZA PROFESIONALNE VOZAČE?
Uvođenje automatizovanog utovara otvara važno pitanje buduće uloge profesionalnih vozača.
Tradicionalno, vozač prilikom dolaska na utovar prolazi kroz administrativnu prijavu, pozicioniranje vozila, pripremu poluprikolice i druge propisane operacije.
U pojedinim logističkim sistemima vozači učestvuju i u određenim aktivnostima povezanim s utovarom ili nadzorom utovara.
Automatizacija mijenja način izvođenja pojedinih operacija, ali ne znači da prestaju sve odgovornosti vozača i prevoznika.
Kod sistema kakav razvija Barilla posebno su značajna pitanja:
- pravilnog pozicioniranja vozila na rampi;
- kompatibilnosti poluprikolice s automatizovanim sistemom;
- bezbjednog pristupa i stabilizacije vozila;
- kontrole rasporeda i osiguranja tereta;
- digitalne razmjene transportnih informacija;
- koordinacije između vozača, skladišta i operatera terminala.
Prema dostupnim informacijama, nisu detaljno objavljene sve procedure koje vozači obavljaju tokom automatskog utovara.
Zbog toga nije opravdano tvrditi da je uloga vozača u potpunosti automatizovana.
Naprotiv, razvoj ovakvih sistema pokazuje potrebu za dodatnim stručnim kompetencijama.
MOŽE LI AUTOMATIZACIJA SMANJITI VRIJEME ČEKANJA KAMIONA?
Jedno od najvažnijih pitanja za drumske prevoznike jeste vrijeme provedeno na utovaru i istovaru.
Svaki zastoj može uticati na produktivnost vozila, raspoloživo radno vrijeme vozača i ukupne troškove transporta.
Automatizovani sistemi potencijalno omogućavaju standardizaciju utovarnih operacija, preciznije planiranje i smanjenje zavisnosti od raspoloživosti pojedinih operatera.
Međutim, Barilla nije objavila precizne podatke o vremenu utovara po vozilu niti o eventualnom smanjenju čekanja.
Zbog toga se ne može zaključiti koliko je novi sistem stvarno skratio pojedinačne transportne operacije.
Ipak, tehnologija otvara mogućnost za drugačiju organizaciju rada logističkih centara.
U budućnosti bi integracija sistema najave vozila, digitalnog upravljanja rampama i automatizovanog utovara mogla omogućiti efikasniju koordinaciju transportnih dolazaka i otpreme.
Za međunarodne drumske prevoznike takav razvoj mogao bi imati značajnu ekonomsku vrijednost.
BOSNA I HERCEGOVINA: DA LI SU NAŠI LOGISTIČKI CENTRI SPREMNI ZA AUTOMATIZOVANI UTOVAR?
Primjer kompanije Barilla predstavlja važnu razvojnu poruku za logistički sektor Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.
Dok velike evropske kompanije povezuju proizvodnju, skladištenje i drumski transport kroz automatizovane sisteme, domaći logistički sektor suočava se s različitim nivoima tehnološke razvijenosti.
U pojedinim kompanijama već se primjenjuju savremeni skladišni i informacioni sistemi.
Međutim, automatizacija kompletnog procesa utovara zahtijeva značajna ulaganja i odgovarajuću organizacionu pripremu.
Zbog toga razvoj treba posmatrati kroz nekoliko faza.
Prva faza – digitalizacija skladišta.
Uvođenje sistema upravljanja zalihama, digitalne evidencije i standardizovanih skladišnih procedura.
Druga faza – digitalno upravljanje utovarom.
Primjena sistema za zakazivanje termina dolaska vozila, upravljanje rampama i elektronsku razmjenu dokumenata.
Treća faza – djelimična automatizacija.
Uvođenje transportnih traka, automatizovanih paletizera i autonomnih vozila za unutrašnji transport.
Četvrta faza – integracija skladišta i transporta.
Povezivanje WMS, TMS i ERP sistema s operativnim procesima otpreme.
Peta faza – napredna robotizacija.
Primjena automatizovanog utovara tamo gdje obim poslovanja i struktura robe opravdavaju investiciju.
Za domaće kompanije najvažnije je da tehnološki razvoj bude zasnovan na stvarnim potrebama i ekonomskim pokazateljima.
INDUSTRIJA 5.0: LJUDI, ROBOTI I DIGITALNI SISTEMI
Automatizacija logističkih procesa sve više se povezuje s konceptima Industrije 4.0 i Industrije 5.0.
Industrija 4.0 naglašava digitalizaciju, automatizaciju i povezivanje mašina.
Industrija 5.0 dodatno ističe čovjeka, održivost i otpornost industrijskih sistema.
U tom kontekstu, automatizovani utovar ne treba posmatrati samo kao zamjenu za ručni rad.
On može predstavljati način unapređenja bezbjednosti, ergonomije i organizacije logističkih procesa.
Istovremeno se mijenjaju zahtjevi za stručnim kompetencijama zaposlenih.
Savremeni logistički stručnjaci moraju razumjeti upravljanje digitalnim sistemima, automatizaciju, robotiku i povezivanje različitih faza lanca snabdijevanja.
Zbog toga obrazovanje i kontinuirano stručno usavršavanje postaju neophodan dio tehnološke transformacije.
ZAKLJUČAK: BUDUĆNOST LOGISTIKE POČINJE NA MJESTU GDJE SE SKLADIŠTE SUSREĆE S KAMIONOM
Primjer kompanije Barilla pokazuje da se automatizacija logističkih procesa postepeno širi izvan tradicionalnih granica skladišta.
Laserski vođena vozila sada mogu preuzimati palete i direktno ih utovarivati u poluprikolice.
Time se stvara mogućnost integrisanog upravljanja robnim tokovima od proizvodnje do otpreme.
Za transportne kompanije to znači da će se u budućnosti sve više mijenjati organizacija dolaska vozila, utovara, dokumentacije i koordinacije s logističkim centrima.
Za profesionalne vozače to znači potrebu za prilagođavanjem novim procedurama i digitalnim sistemima.
Za logističke kompanije Bosne i Hercegovine to predstavlja jasan signal da je potrebno sistemski razvijati digitalizaciju i automatizaciju.
Budućnost logistike neće se određivati samo na putevima, u lukama i skladištima. Sve značajnije će se oblikovati na mjestu gdje se proizvodnja, skladište i transport povezuju u jedinstven digitalni sistem.
A upravo je utovarna rampa jedno od najvažnijih mjesta tog povezivanja.
LOGISTIKA.ba – Digitalna transformacija logistike, transporta i lanaca snabdijevanja
Izvor osnovnih informacija: Trans.info, izvještaj o automatizaciji utovara u fabrici Barilla Pedrignano; podaci kompanija E80 Group i Barilla.
Analitički osvrt na primjenu tehnologije u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu predstavlja uredničku analizu LOGISTIKA.ba.
