Nova analiza sprovedena za potrebe Britanske asocijacije skladišne industrije (UK Warehousing Association – UKWA) pokazala je da je stvarna veličina skladišnog sektora u Ujedinjenom Kraljevstvu znatno veća nego što to pokazuju zvanične statistike. Prema istraživanju konsultantske kuće Aricia, u sektoru skladištenja u Velikoj Britaniji zaposleno je oko 760.000 radnika, što je više od 70% iznad zvaničnih podataka britanskog Zavoda za statistiku (ONS), koji za 2025. godinu evidentira približno 440.000 zaposlenih.
Ovaj podatak predstavlja važan signal za evropsku logistiku, jer potvrđuje da skladišta više nisu pomoćna funkcija transporta i trgovine, već predstavljaju jednu od ključnih infrastrukturnih i ekonomskih grana savremenih lanaca snabdijevanja.
Zašto postoji tako velika razlika?
Glavni razlog odstupanja jeste činjenica da veliki broj skladišnih poslova nije formalno evidentiran unutar logističkog sektora, već se vodi u drugim djelatnostima, kao što su:
- maloprodaja,
- proizvodna industrija,
- veleprodaja,
- prehrambena industrija,
- e-trgovina,
- industrijska distribucija.
Drugim riječima, skladišne operacije postale su sastavni dio gotovo svih privrednih aktivnosti, zbog čega njihova stvarna ekonomska važnost ostaje djelimično “skrivena” u zvaničnim statistikama.
Rast skladišne industrije značajno nadmašuje rast ukupne zaposlenosti
Čak i prema konzervativnijim podacima ONS-a, broj zaposlenih u skladišnom sektoru porastao je za 40% od 2011. godine, dok je ukupna zaposlenost u britanskoj ekonomiji u istom periodu porasla za svega 14%.
Ovakav rast posljedica je nekoliko dugoročnih trendova:
- ubrzanog razvoja elektronske trgovine,
- regionalizacije i skraćivanja lanaca snabdijevanja,
- povećanja sigurnosnih zaliha,
- razvoja automatizovanih distributivnih centara,
- geopolitičkih poremećaja i potrebe za većom otpornošću lanaca snabdijevanja.
Skladišta postaju centri digitalne ekonomije
Savremena skladišta više nisu objekti za pasivno skladištenje robe. Ona se transformišu u visoko digitalizovane operativne centre koji koriste:
- Warehouse Management Systems (WMS),
- robotizovane sisteme komisioniranja,
- autonomna transportna sredstva,
- vještačku inteligenciju,
- IoT senzore,
- digitalne blizance,
- naprednu analitiku i prediktivne modele upravljanja.
Zbog toga se i struktura zaposlenih značajno mijenja. Pored skladišnih operatera, sve više se traže:
- menadžeri skladišta,
- stručnjaci za automatizaciju,
- IT specijalisti,
- analitičari podataka,
- inženjeri održavanja,
- koordinatori logističkih procesa,
- stručnjaci za održivost i energetsku efikasnost.
Kriza radne snage prerasta u krizu kompetencija
Prema podacima UKWA i Logistics UK, problem logističkog sektora više nije samo nedostatak radnika, već prije svega nedostatak odgovarajućih kompetencija. Poslodavci posebno ukazuju na nedostatak:
- tim lidera,
- supervizora,
- menadžera skladišta,
- stručnjaka za automatizaciju,
- kadrova za upravljanje digitalnim procesima.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da kompanije uspijevaju iskoristiti svega oko jedne trećine sredstava koje uplaćuju kroz britanski sistem finansiranja stručnog obrazovanja i pripravništva.
Otpornost lanaca snabdijevanja postaje strateški prioritet
Istovremeno, britanski logistički sektor upozorava da geopolitičke krize, poremećaji na energetskim tržištima i nestabilnost međunarodne trgovine zahtijevaju dodatna ulaganja u otpornost lanaca snabdijevanja. Upravo skladišna infrastruktura predstavlja jedan od ključnih elemenata te otpornosti.
Kako ističe izvršni direktor Logistics UK Ben Fletcher, savremena ekonomija više ne može računati na potpunu predvidivost globalnih tokova, zbog čega je izgradnja otpornih logističkih sistema postala strateška potreba, a ne konkurentska prednost.
Pouke za Bosnu i Hercegovinu i region Zapadnog Balkana
Iskustvo Ujedinjenog Kraljevstva pokazuje da skladišna logistika više nije sporedna djelatnost, već predstavlja jedan od temelja konkurentnosti nacionalnih ekonomija. Bosna i Hercegovina i zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u sličnoj razvojnoj fazi, gdje će:
- digitalizacija logistike,
- razvoj distributivnih centara,
- automatizacija skladišta,
- obrazovanje logističkih kadrova,
- razvoj intermodalnih terminala,
- primjena AI i IoT tehnologija,
predstavljati ključne faktore buduće konkurentnosti.
U narednoj deceniji neće pobjeđivati ekonomije koje imaju najjeftiniju radnu snagu, već one koje uspiju razviti najotpornije, najdigitalizovanije i najkompetentnije logističke sisteme.
