LOGISTIKA.ba | 19.08.2026.
Dok najveće luke Sjevernog mora u prvoj polovini 2026. šalju različite signale, na Jadranu se odvija možda još važnija promjena za privredu Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Rijeka snažno povećava kontejnerski promet uz novi Rijeka Gateway, Koper nastavlja rast kontejnerskog segmenta, Ploče ostaju prirodna pomorska vrata BiH, dok Bar raspolaže značajnim geostrateškim potencijalom, ali prvo polugodište završava sa padom ukupnog pretovara.
Jadran više nije periferija evropskih kontejnerskih tokova
Promjene globalnih pomorskih pravaca, pritisak na kapacitete velikih sjevernoevropskih luka i razvoj željezničkih veza prema Centralnoj Evropi povećavaju strateški značaj Jadrana.
Za tržišta Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i šireg Zapadnog Balkana, pitanje izbora luke sve više postaje pitanje ukupnog tranzitnog vremena, pouzdanosti terminala i kvaliteta željezničke i drumske veze sa zaleđem.
Četiri luke zato zaslužuju posebnu pažnju: Koper, Rijeka, Ploče i Bar.
RIJEKA: Novi terminal mijenja odnos snaga
Rijeka je trenutno možda najdinamičnija priča na Jadranu.
U prvih šest mjeseci 2026. novi Rijeka Gateway pretovario je 206.413 TEU, dok je Adriatic Gate Container Terminal – AGCT na Brajdici obradio dodatnih 174.453 TEU.
To znači da su dva riječka kontejnerska terminala zajedno u prvom polugodištu premašila:
380.000 TEU.
Rijeka bi, nastavi li ovim tempom, tokom 2026. mogla preći granicu od 700.000 TEU.
Novi Rijeka Gateway posebno mijenja tržišnu poziciju luke. Terminal je u prvoj fazi projektovan sa 400 metara obale, dubinom od 20 metara i godišnjim kapacitetom od oko 650.000 TEU, uz planirano dalje povećanje kapaciteta.
Rijeka tako više nije samo hrvatsko lučko pitanje.
Ona postaje ozbiljan konkurent u borbi za terete Centralne i Jugoistočne Evrope.
KOPER: Kontejnerski lider nastavlja rast
Koper ulazi u 2026. sa pozicije jedne od najvažnijih sjevernojadranskih kontejnerskih luka.
U prvom kvartalu 2026. Luka Koper ostvarila je oko 5,5 miliona tona ukupnog pomorskog pretovara.
Posebno je značajan kontejnerski rezultat:
326.256 TEU – rast od 9% u odnosu na Q1 2025.
Samo u martu zabilježeno je 114.397 TEU, što pokazuje intenzitet kojim terminal radi.
Za Koper je ključna njegova povezanost sa zaleđem.
Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka, južna Njemačka i druga tržišta Centralne Evrope predstavljaju prostor u kojem se konkurencija između Kopra, Rijeke, Trsta i sjevernoevropskih luka sve više vodi kvalitetom željezničkog proizvoda.
U tom kontekstu posebno je značajan razvoj željezničke infrastrukture Divača–Koper.
Koper svoju buduću konkurentnost ne gradi samo na obali – nego na pruzi prema evropskom zaleđu.
PLOČE: 1,34 miliona tona i direktna zavisnost od privrede BiH
Za Bosnu i Hercegovinu nijedna analiza Jadrana nije potpuna bez Luke Ploče.
U prvih šest mjeseci 2026. Luka Ploče ostvarila je promet od približno:
1,343 miliona tona tereta – oko 6% manje nego godinu ranije.
Struktura pretovara pokazuje:
- 650.606 tona tečnih tereta – 48%;
- 389.135 tona generalnih tereta – 29%;
- 303.711 tona rasutih tereta – 23%.
Pad nije moguće posmatrati odvojeno od industrijskih kretanja u Bosni i Hercegovini.
Promjene poslovanja velikih industrijskih korisnika iz BiH neposredno se prenose na rezultate Ploča, posebno kod rasutih tereta.
Upravo zato je Luka Ploče možda najbolji primjer koliko su luka, željeznica, drumski transport i industrijska proizvodnja BiH jedan logistički sistem.
Ploče nisu „strana luka“ za BiH
Sa logističkog stanovišta Ploče predstavljaju prirodni izlaz velikog dijela bosanskohercegovačke privrede na Jadran.
Koridor:
Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica – Doboj
ima daleko veći strateški potencijal nego što ga trenutno koristimo.
Razvoj Koridora Vc dodatno mijenja računicu.
Ako se uz modernizaciju drumskog pravca razvije i konkurentna željeznička usluga, Ploče mogu povećati značaj za kontejnerske, generalne i intermodalne tokove BiH.
BAR: Pad od 19%, ali geografski potencijal ostaje
Luka Bar je u prvih šest mjeseci 2026. pretovarila približno:
684.330 tona tereta.
U istom periodu 2025. pretovareno je oko 849.140 tona.
To predstavlja pad od približno 19%.
Broj jeste upozorenje, ali ne govori cijelu priču o potencijalu Bara.
Geografska pozicija luke daje joj mogućnost povezivanja Jadrana sa tržištima Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i dalje prema Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi.
Ključni izazov ostaje kvalitet i kapacitet kopnene veze sa zaleđem, posebno željezničkog pravca Bar–Podgorica–Beograd.
Za Bar će zato konkurentska borba biti odlučena ne samo investicijama u samu luku nego i sposobnošću da se formira pouzdan intermodalni koridor prema unutrašnjosti Balkana.
ČETIRI LUKE – ČETIRI LOGISTIČKA KORIDORA
Jadranska konkurencija više nije samo konkurencija lučkih dizalica.
To je konkurencija kompletnih logističkih koridora:
KOPER → Ljubljana → Austrija / Mađarska / Centralna Evropa
RIJEKA → Zagreb → Mađarska / Centralna Evropa / BiH
PLOČE → Mostar → Sarajevo → Zenica → Doboj / BiH
BAR → Podgorica → Beograd → Srbija / Centralna Evropa
Pobjednik neće nužno biti luka sa najvećim nominalnim kapacitetom.
Pobjednik će biti koridor koji ponudi najbolju kombinaciju:
brodske linije + terminal + carina + željeznica + drumski transport + intermodalni terminal + digitalizacija + pouzdano tranzitno vrijeme.
LOGISTIKA.ba ANALIZA: Rijeka šalje ozbiljno upozorenje konkurenciji
Posebnu pažnju zaslužuje Rijeka.
Pojava drugog velikog kontejnerskog terminala mijenja strukturu tržišta sjevernog Jadrana.
Ako Rijeka tokom 2026. zaista pređe 700.000 TEU, pitanje više neće biti da li može konkurisati drugim sjevernojadranskim lukama, nego koliko brzo može razviti željeznički i intermodalni sistem sposoban da prihvati rast kontejnerskog prometa.
Koper, sa druge strane, ima iskustvo, razvijenu bazu klijenata i snažnu poziciju na tržištima Centralne Evrope.
Zato se može očekivati sve snažnija tržišna utakmica:
Koper – Rijeka – Trst, uz Ploče i Bar kao luke sa posebnim potencijalom prema Zapadnom Balkanu.
A GDJE JE BOSNA I HERCEGOVINA?
Ovo je za LOGISTIKA.ba najvažnije pitanje.
Bosna i Hercegovina se nalazi između nekoliko velikih jadranskih logističkih pravaca, ali još uvijek nema dovoljno razvijen sistem kojim bi tu geografsku poziciju pretvorila u konkurentsku prednost.
Za BiH nije racionalno razmišljati o samo jednoj luci.
Privreda mora imati mogućnost korišćenja više ulazno-izlaznih pravaca:
Ploče kao prirodni južni izlaz,
Rijeka kao sve snažnija kontejnerska alternativa,
Koper kao razvijena veza sa globalnim kontejnerskim servisima,
i Bar kao potencijalni južni pravac prema Srbiji i regionalnom tržištu.
Ali bez razvoja domaćih intermodalnih terminala, željezničkih kapaciteta, carinskih procedura i digitalne razmjene podataka, BiH će ostati samo korisnik tuđih logističkih koridora.
OD LUKE DO LOGISTIČKOG CENTRA BANJA LUKA
Za sjeverni dio Bosne i Hercegovine upravo razvoj Jadrana dodatno potvrđuje potrebu za snažnim logističkim i intermodalnim čvorištem.
Pravci:
Koper – Ljubljana – Zagreb – Banja Luka
Rijeka – Zagreb – Banja Luka
Ploče – Sarajevo – Doboj – Banja Luka
mogu se povezivati sa budućim logističkim centrima, željezničkim terminalima, carinskim kapacitetima i distributivnim sistemima u BiH.
Tada Banja Luka ne bi predstavljala kraj transportnog pravca, već tačku povezivanja jadranskih luka sa unutrašnjim tržištem Zapadnog Balkana.
PORUKA LOGISTIKA.ba
Jadran se logistički ubrzano mijenja.
Rijeka investicijama i novim terminalom snažno povećava kontejnerski promet. Koper nastavlja da brani poziciju kroz kontejnere i željezničko zaleđe. Ploče ostaju strateški povezane sa privredom Bosne i Hercegovine. Bar mora pretvoriti geografsku poziciju u konkurentan intermodalni proizvod.
Za Bosnu i Hercegovinu pitanje zato nije:
Koja je najbolja jadranska luka?
Pravo pitanje je:
Kako povezati Koper, Rijeku, Ploče i Bar sa našom privredom tako da kompanije mogu birati najbrži, najpouzdaniji i ekonomski najefikasniji logistički koridor?
U logistici 2026. godine luka više nije samo mjesto pretovara – luka je početna tačka kompletnog lanca snabdijevanja.
Izvori: Luka Koper, Luka Ploče Group, podaci Luke Bar, Rijeka Gateway/Port of Rijeka i javno dostupni lučki izvještaji za 2026. Obrada i stručni osvrt: LOGISTIKA.ba.
