Eksplozija trgovinskog salda između EU i SAD u prvom kvartalu 2025. otkriva mnogo više od statistike – strateški odgovori biznisa postaju obrazac i za druge regije.
Prijetnja uvođenja carina između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država dovela je do izuzetnog porasta i uvoza i izvoza između ove dvije ekonomije. No, podaci otkrivaju i nešto dublje – obrasce ponašanja privrede u trenucima geopolitičke neizvjesnosti, koji se mogu prenijeti i na tržišta Zapadnog Balkana.
Trgovinski saldo – pokazatelj straha i pripreme:
Evropska unija je u 2024. izvozila robu u SAD u vrijednosti preko 20% ukupnog izvoza ka trećim zemljama, dok je istovremeno izvoz iz SAD u EU činio 13.7% ukupnog uvoza. No, prvi kvartal 2025. bilježi dramatičan rast – trgovinski saldo EU prema SAD-u skočio je sa 53 milijarde na preko 81 milijardu eura.
Zašto ovakav rast?
Prema logističkim stručnjacima, tri faktora su ključna:
-
Strah od carina: Preduzeća su požurila da izvrše narudžbe, pre nego što novi tarifni režimi stupe na snagu.
-
Zalihe prije eskalacije: Kupci i distributeri su povećali skladištenje – tzv. stockpiling.
-
Sezonski faktor i potrošnja: Prvi kvartal tradicionalno bilježi pojačanu trgovinsku aktivnost, ali ove godine dodatno pojačanu sektorima tehnologije i odbrane.
Trgovinski cunami? Trump uvodi 30% carine na robu iz EU od 1. avgusta – logistika pred novim šokom
Sporazum o 10% carina propao je doslovno preko noći. Sada Trump prijeti carinama od 30% i sankcijama za svaku evropsku protivmjeru. EU hitno revidira svoje planove.
Donald Trump, najavljujući svoj agresivan trgovinski kurs, objavio je 13. jula pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen u kojem jednostrano ukida prethodni dogovor o 10% carina i uvodi 30% tarifu na svu robu iz EU, od 1. avgusta 2025.
U pismu:
-
optužuje EU za „nepravedne tarife i necarinske barijere“,
-
poziva EU kompanije da presele proizvodnju u SAD,
-
prijeti dodatnim carinama za svaku reciprocitetnu mjeru,
-
nudi nultu tarifu samo ako EU „otvori tržište potpuno i bezuslovno“.
2. Koji su efekti za lanac snabdijevanja?
📉 Mogući udarci na logistiku:
-
Rast cijena uvoza/izvoza, pogotovo u autoindustriji, farmaciji, čeliku, tehnologiji.
-
Zagušenja luka u pokušaju da se roba pošalje prije 1. avgusta – “last-minute logistics”.
-
Preusmjeravanje ruta – npr. povećanje isporuka iz Azije preko Meksika i Kanade (ako budu pošteđeni).
-
Rizik zaliha: firme koje su u julu „stockpile-ovale“ robu mogu se suočiti s viškom ili promjenom cijena.
🔍 Pogođene kategorije izvoza:
-
Mašine, automobili, hemijski proizvodi, vino, luksuzna roba, farmaceutski proizvodi.
Rizici:
Ova strategija nosi i potencijalne posljedice – višak zaliha, pad cijena i usporavanje potrošnje u narednim kvartalima, što bi moglo uticati i na povrat logističkih troškova i kreditiranje preduzeća.
Šta ovo znači za logistiku i Zapadni Balkan?
-
Povećanje troškova skladištenja i pritisak na kapacitete u EU može se preliti i na tranzitne zemlje.
-
Mogućnosti za izvoznike iz BiH i regiona koji se pozicioniraju kao buffer zona za EU tržište – pod uslovom da digitalizuju dokumentaciju (eCMR, NCTS).
-
Pouke za buduće političke rizike – treba razvijati fleksibilne i diverzifikovane lance snabdijevanja.
Ako mjere stupe na snagu 1. avgusta, to neće biti samo trgovinski rat, već i udar na stabilnost lanaca snabdijevanja, cijene transporta i međunarodne poslovne modele. Ova situacija potvrđuje tezu da logistika nije samo prateća funkcija već ključni element strateškog odlučivanja. Biznis koji prepoznaje obrasce i rizike na vrijeme može obezbijediti konkurentsku prednost, čak i u nestabilnim vremenima.
Redakcija www.logistika.ba
