Broj slobodnih vozača povećan na 8.000
Udeo preduzetnika koji pate od nedostatka osoblja i dalje je na visokom nivou, ali pada. Broj vozača kamiona se malo smanjuje. Priliv je manji nego prošle godine, a odliv vozača kamiona sada je iznad priliva. Broj slobodnih mjesta za vozače sada iznosi 8.000. Pored toga, povećava se i broj bankrota. To je vidljivo iz najnovijeg monitora transportnog i logističkog sektora.
STL: “Početkom drugog kvartala 2023. godine, osvrćući se na prethodni kvartal, transportne kompanije su bile blago negativne po pitanju broja zaposlenih: na bilansu (3,4 odsto) zabeležen je pad broja zaposlenih u svojoj kompaniji. Mišljenja o ekonomskoj klimi u prošlom kvartalu takođe su negativna po pitanju ravnoteže. Gledajući unapred, oni su u ravnoteži pozitivni za radnu snagu i blago pozitivni za ekonomsku klimu (0,8 odsto). Takođe vidimo u Sektorskom monitoru da promet u teretnom saobraćaju raste manje oštro. U logističkim uslugama promet se smanjuje. Broj bankrota raste u odnosu na prethodne kvartale i prošlu godinu.”
Više informacija o tržištu rada iz ove oblasti:
- Broj nepopunjenih radnih mesta za vozače kamiona biće na višem nivou krajem 2022. godine nego prošle godine. Broj novostvorenih slobodnih mjesta se smanjuje (UWV, 2023).
- Prema statistici Holandije, mnogi preduzetnici u različitim sektorima u Holandiji ukazuju na to da pate od nedostatka osoblja; U prosjeku, to je 33 posto. Sektor Monitor pokazuje da je ovaj procenat veći u drumskom teretnom saobraćaju: 40 odsto-Q2, 44 odsto-Q1, 51 odsto-2022 Q4). Među preduzetnicima u okviru logističkih usluga, udeo je: 30 odsto na početku drugog kvartala.
- U prvom kvartalu 2023. godine promet u drumskom teretnom saobraćaju porastao je za +4,1 odsto u odnosu na prošlu godinu. Povećanje prometa u 2023-Q1 u drumskom teretnom saobraćaju je manje značajno nego u prethodnim kvartalima. Promet logističkih usluga pao je za –6,2 posto na godišnjem nivou (CBS, 2022).
- Priliv zaposlenih u naknade za nezaposlene u aprilu 2023. godine za vozače i planere transporta i logističke radnike manji je nego u martu. Za vozače kamiona, priliv je takođe manji u odnosu na isti mesec prošle godine (119 u 2023. u odnosu na 128 u 2022. godini). Priliv je veći za logističke radnike (203 u 2023. godini u odnosu na 160 u 2022. godini).
- Na nacionalnom nivou, broj trenutnih WW beneficija bio je manji u aprilu nego u martu (-1,8 odsto). Broj WW beneficija je opao u skoro svim sektorima. U poslednja tri meseca 2023. godine broj nezaposlenih mesečno smanjio se u proseku za 6.2023 mesečno. U odnosu na prošlu godinu, broj trenutnih WW beneficija se smanjio (CBS/UWV, <>).Razvoj u odnosu na zaposlene i poslodavce povezane sa SOOB/PFV:
- Broj kompanija je nešto veći nego godinu dana ranije (7.536 kompanija u 2023-Q1 naspram 7.478 u 2022-Q1). U poređenju sa prethodnim kvartalima, broj kompanija se malo smanjio. Prosečan broj zaposlenih po kompaniji je na višem nivou nego prošle godine (22,5 u 2023-Q1 naspram 22,3 u 2022-Q1).
- Od septembra i oktobra 2022. godine, nacionalni broj bankrota ponovo će porasti nakon rekordno niskog nivoa u avgustu (CBS, 2022). U prvim mesecima 2023. godine broj bankrota bio je veći nego u istom periodu prošle godine (CBS, 2023). I u našem sektoru, takođe, broj bankrota u 2023-Q1 je veći nego prošle godine (30 u 2023-Q1 naspram 18 u 2022-Q1). Broj je takođe veći nego u prethodnim kvartalima.
- Tokom cele 2022. godine, više kompanija je bankrotiralo u sektoru nego 2021. godine (78 kompanija naspram 62). Međutim, broj bankrota bio je manji nego prethodnih godina 2021. godine.
- Ukupan broj zaposlenih u sektoru je 169.752 u 2023-Q1 (u poređenju sa 166.535 u 2022-Q1). Broj zaposlenih raste u odnosu na prošlu godinu (+1,9 odsto u odnosu na 2022-Q1) i približno je stabilan u odnosu na prethodni kvartal. Broj vozača se neznatno smanjio u odnosu na prošlu i posljednju kvartalu. U 92-Q653 ima 2023.1 vozača (i 93.213 u 2022-Q1). Priliv vozača je manji nego prošle godine, a odliv je iznad priliva.
- U 2023-Q1 priliv ukupnog broja zaposlenih je 8.361, a odliv 6.684. Prilivi i odlivi su manji nego u istom kvartalu prošle godine. 63% priliva čine zaposleni između 18 i 35 godina. Starosna granica za priliv je 20 godina, a za odliv 67 godina.
- Odliv zaposlenih u penziju bio je veći u 2022. godini nego 2021. godine. Posebno se povećao priliv penzija vozača. Odliv zaposlenih zbog zatvaranja preduzeća i bankrota takođe je bio veći u 2022. godini nego godinu dana ranije (u 2022. godini 246 zaposlenih je otišlo zbog prestanka poslovanja preduzeća, u poređenju sa 173 u 2021. godini). Prema CBS-u, broj zatvaranja kompanija u 2022. godini bio je znatno veći na nacionalnom nivou nego prethodnih godina (CBS, 2022).
- Prosečna starost zaposlenih koji nisu vozači je manja u odnosu na prošlu godinu (39,1 u 2023-Q1 i 39,7 u 2022-Q1). Od 2016. godine zabeležen je trend opadanja. Prosečna starost vozača nastavlja da raste, je preko 45 godina u 2023-Q1 (bila je 44,9 u 2022-Q1).
- Udio part-timera raste u odnosu na prošlu godinu, kako među vozačima, tako i među zaposlenima nevozača. Više od 12 odsto vozača radiće skraćeno radno vreme i 57 odsto nevozača u 2023. i prvom kvartalu.
Sector Monitor prati kvartalni razvoj tržišta rada zaposlenih i poslodavaca koji su članovi SOOB/Pensioenfonds Vervoer. Pored ispitanog kvartala, brojke delimično pokrivaju i tekući kvartal, kako bi se dobro uklopile sa aktuelnim dešavanjima. Sektorski monitor naručuju socijalni partneri TLN, VVT, FNV TRANSPORT I LOGISTIKA I CNV Vakmensen. Implementacija je u rukama Sektorskog instituta za transport i logistiku (STL) i moguća je zahvaljujući SOOB-u.
Ekonomska šteta izazvana kašnjenjem u teretnom saobraćaju na putevima, plovnim putevima i železnici porasla je na rekordnih 2022,1 milijardi evra u 7. godini. Kamioni su u zastoju u saobraćajnim gužvama, vozovi moraju da se nose sa ograničenim železničkim kapacitetom, a unutrašnji brodovi čekaju brave zbog problema sa održavanjem i kapacitetom. Na osnovu istraživanja koje je sprovela Panteia, Logistički savez traži od vlade da nastavi da ulaže u neophodnu adaptaciju i proširenje infrastrukture.
Logistički savez stoga poziva vladu da što prije provede vladin investicijski program – Višegodišnji program za infrastrukturu, svemir i transport (MIRT). Cilj je da se osigura da se troškovi transporta robe ne povećaju u budućnosti.