Autor: Prof. dr Velibor Peulić

Bosna i Hercegovina danas ima jednu rijetku, ali jasnu ekonomsku činjenicu:

Drumski transport je jedini sektor koji je izrastao, modernizovao se i internacionalizovao bez sistemskih državnih subvencija.

Dok su drugi vidovi transporta godinama oslonjeni na budžetske transfere, kredite i fiskalne olakšice, drumski prevoznici su opstali i razvijali se isključivo na tržištu – i to na najzahtjevnijem tržištu Evropske unije.

Danas, kada Evropska komisija u 12:30 iznese svoje konačne zaključke — bilo da ih formuliše kao „zabrinutost“, „pitanje na dnevnom redu“, „razumijevanje problema prevoznika Balkana“ ili kao administrativni proces koji će se dalje razmatrati uz ovu ili onu komisiju — suština ostaje ista:

Zdravi dio ekonomije je ugrožen.  Ugrožen je krvotok privrede. Poremećeni su lanci snabdijevanja. Kapaciteti za prevoz robe koja se proizvodi u Evropi i izvozi iz Bosne i Hercegovine biće ograničeni. To nije politička izjava. To je operativna činjenica.

Tržišni uspjeh bez državnog oslonca

Drumski prevoznici Bosne i Hercegovine:

• investirali su vlastiti kapital u modernizaciju flota,

• podizali tehničko-tehnološke standarde na evropski nivo,

• razvijali logističke kapacitete u svakoj lokalnoj zajednici,

• zapošljavali i edukovali kadrove bez budžetskih podsticaja,

• postali konkurentni na tržištu gdje opstaju samo najbolji.

Oni nisu dobili tržište EU zahvaljujući političkim preporukama. Nisu dobili poslove državnim dekretom. Dobijali su ih kvalitetom, pouzdanošću i cijenom.

Danas drumski transport čini između 94% i 96% ukupnog teretnog transporta u Bosni i Hercegovini. To nije administrativni podatak.To je dokaz tržišne sposobnosti.

Državni modeli koji opstaju na subvencijama

Sa druge strane, željeznički sektor, aerodromi i drugi vidovi transporta – uglavnom u državnom vlasništvu – opstaju kroz:

• budžetske transfere,

• subvencije,

• poreske preraspodjele,

• međunarodne kredite i grantove.

Od direktnih budžetskih izdvajanja do poreskih preraspodjela, sistemska podrška državnim transportnim modelima je konstantna.

Rezultat?

Drumski sektor radi tržišno i nosi teret ekonomije.
Državni sistemi se finansiraju iz budžeta.

To je strukturna neravnoteža.

Ne tražimo subvencije – tražimo odgovornost

Drumski prevoznici ne traže da država finansira njihove flote. Ne traže budžetsku konsolidaciju. Ne traže pokriće dugova. Traže da ih država ne zaustavlja.

Ako je 14 mjeseci bilo dovoljno da se upozori na problem primjene pravila 90/180, postavlja se pitanje:

Zašto se reagovalo tek sada?

Ako su tri puta mijenjani najbliži saradnici, a sektor i dalje nema rješenje, onda problem nije u tržištu – problem je u institucionalnoj odgovornosti.

Ako se nakon 14 mjeseci kaže „nema brzog rješenja“, onda je legitimno pitati:

Zašto 14 mjeseci nije korišteno za diplomatske aktivnosti, mjesečne sastanke sa ambasadorima, partnere u spoljnotrgovinskom sistemu, kontinuirani dijalog sa Evropskom komisijom?

Ne može se čekati više od godinu dana, a zatim govoriti o nedostatku vremena.

Drumski transport je zdravi dio ekonomije

Ako postoji dio privrede koji je zdrav, kapitalno organizovan i konkurentan – to je drumski transport.

On je:

• tehnički savremen,

• organizaciono fleksibilan,

• tržišno orijentisan,

• međunarodno priznat.

Ponos Bosne i Hercegovine.

Zato je red da država ne posmatra taj sektor kao problem, već kao strateški interes.

Drumski transport nije budžetski teret.
On je budžetski generator.

Ako država može godinama finansirati gubitke drugih sistema, onda najmanje što može jeste da zaštiti sektor koji samostalno opstaje na evropskom tržištu.

Odgovornost nije politička parola.
Odgovornost je institucionalna obaveza.

I vrijeme je da to postane jasno.

Komparativni pregled: Željeznica vs. Drumski transport (BiH)

Direktne budžetske subvencije

Zaključak: Direktne subvencije su višestruko veće u korist željeznice.

Poreski tretman i fiskalne olakšice

Drumski sektor nema fiskalni amortizer.

Međunarodni grantovi i krediti

 Investicioni tokovi EU dominantno idu ka željeznici (modal shift politika).

Strateška politika EU

EU ima jasan cilj:

• povećati udio željeznice u teretnom transportu

• smanjiti emisije CO₂

• prebaciti dio transporta sa puta na šine

To znači:

Željeznica ima političku i budžetsku podršku.
Drumski transport ima regulatorni pritisak.

 Gdje su veće subvencije?

Ako gledamo:

✔ Direktne budžetske transfere
✔ Međunarodne grantove
✔ Investicione kredite
✔ Političku podršku

Subvencije su značajno veće u korist željezničkog transporta.

Drumski transport u BiH funkcioniše gotovo isključivo tržišno, bez sistemskih podsticaja.

Ako se ograniči kretanje vozača, ograničava se kretanje robe. Ako se ograniči kretanje robe, ograničava se proizvodnja. Ako se ograniči proizvodnja, ograničava se ekonomija.

Šteta?

Mi je razumijemo. Mi je mjerimo svakog dana na granici. Ali 14 mjeseci je bilo dovoljno vremena da se problem riješi. Četrnaest mjeseci je bilo dovoljno za diplomatsku inicijativu. Četrnaest mjeseci je bilo dovoljno za mjesečne sastanke, operativne zaključke i rješenje. Ne može se danas govoriti o administrativnim procedurama kada je operativna realnost već poremećena. Ako je 17 puta pokušano bez rezultata — rezultat je i dalje nula. Matematika je jednostavna. Danas se više ne postavlja pitanje ko razumije problem. Postavlja se pitanje ko je preuzeo odgovornost.

Jer ako država nije razumjela sektor koji generiše devizni priliv, zapošljava hiljade ljudi i nosi preko 94% transporta — onda je vrijeme da se jasno kaže: Drumski transport nije problem. On je rješenje. I zato, ukoliko danas ne dobijemo operativno i jasno rješenje, pitanje više neće biti kome pisati.

Pitanje će biti — ko će snositi odgovornost za posljedice.

Strukturna neravnoteža

Imamo situaciju:

Željeznica = budžetski oslonac + grantovi + investicije

Drum = tržište + gorivo + CO₂ + regulatorni pritisak

A istovremeno:

90%+ unutrašnjeg i međunarodnog tereta BiH ide drumom.

To je ekonomski paradoks.

U Bosni i Hercegovini često se govori o nadležnostima, procedurama i ograničenjima. Rijetko se govori o odgovornosti.

Odgovornost znači:

• reagovati na vrijeme,

• djelovati prije eskalacije,

• braniti interes sektora koji nosi ekonomiju,

• ne dozvoliti da 14 mjeseci prođe bez operativnog rezultata.

Ako je drumski transport zdrav dio ekonomije, onda je red da ga država ne zadržava, već štiti. Jer kada zdravi dio sistema oslabi – cijela ekonomija osjeti posljedice.

Odgovornost nije politička poruka.
Odgovornost je mjera rezultata.

I vrijeme je da se ona počne mjeriti.

Federacija BiH (ŽFBiH)

Više od 35 miliona KM godišnje za željeznice
Vlada Federacije BiH je u posljednjem budžetu odobrila značajna sredstva za željeznički sektor, uključujući:

• 24 miliona KM za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje železničkih usluga (putnički i kombinovani transport).

• 2 miliona KM za sufinansiranje pružanja željezničkih kombinovanih usluga.

• 100.000 KM za poticaje u kombinovanom transportu.

• 4,2 miliona KM za infrastrukturne investicije (signalizacija, gornji stroj, servisi).

• 10 miliona KM za finansijsku konsolidaciju preduzeća i plaćanje starih obaveza (penzioni fond).

• 500.000 KM za učešće u finansiranju BHŽJK-a (Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije).

Ovaj paket predstavlja direktnu budžetsku podršku – državne subvencije – usmjerenu kako održavanju mreže tako i operativnim uslugama među kojima je i kombinovani transport (što je ključno za modal shift sa drumskog na željeznički transport) .

Republika Srpska (ŽRS) Podrška kroz međunarodne aranžmane i kredite

Iako direktna subvencija budžetom nije uvijek transparentna u medijima, Republici Srpskoj je odobren kredit od 51,3 miliona EUR kroz projekat restrukturiranja železnica (svjetska banka) radi:

• povećanja operativne efikasnosti,

• finansijske stabilizacije,

• konkurentnosti u odnosu na drumski transport.

Ovo nije “direktna subvencija budžetom”, ali jeste finansijski podsticaj preko međunarodne finansijske institucije.

2. Međunarodni i EU izvori finansiranja

Western Balkans Investment Framework (WBIF)

BiH je korisnik WBIF-a – investicionog instrumenta EU i međunarodnih partnera – koji kroz grantove podržava transportnu infrastrukturu, uključujući željeznice. Ukupna vrijednost projekata podrške u zemlji prelazi 1,1 milijardu EUR u grantovima, od čega značajan dio ide na infrastrukturu, uključujući i željezničke koridore.

Ova sredstva se ne dodjeljuju direktno preduzećima, već kroz projekte infrastrukturnog razvoja (npr. modernizacija pruga, prelaza, digitalizacija, interoperabilnost), ali su ključna za regionalnu konkurentnost i modalni razvoj.

World Bank / međunarodni programi  Svjetska banka učestvuje u projektima restrukturiranja i modernizacije železničkih kompanija (npr. restrukturiranje ŽRS) i grantovima za modernizaciju nivo-prijelaza i mobility projekte sa fokusom na sigurnost, elektrifikaciju i interoperabilnost.

3. Entitetski modeli sufinansiranja

Co-financing kombinovanog transporta

U praksi, entitetske vlade (posebno FBiH) putem svojih ministarstava sklapaju ugovore sa ŽFBiH za sufinansiranje kombinovanog transporta svake godine. Takvi ugovori su državni poticaj za modal shift (dio troškova koje ŽFBiH ne može sama da pokrije).

Ovo je važan mehanizam jer centralna vlast ne vodi jedinstvenu politiku, već entitetske vlade same upravljaju ovim subvencijama.

Podsticaji i subvencije u BiH za železnički transport obuhvataju:

✔️ Direktna budžetska sredstva – namijenjena infrastrukturi, sufinansiranju transporta i konsolidaciji javnih preduzeća (posebno u FBiH)
✔️ Međunarodni i EU grantovi/prestupni okvir – kroz WBIF i programe Svjetske banke za modernizaciju i interoperabilnost
✔️ Kreditna podrška restrukturiranju – naročito u RS
✔️ Sufinansiranje kombinovanog transporta – entitetski modeli podrške za modal shift

Pregled subvencija i podsticaja za željeznički transport u BiH

1. Federacija BiH direktno subvencioniše rad i održavanje železnica

• Ukupne direktne subvencije za ŽFBiH iznose oko 30+ miliona KM godišnje, uključujući infrastrukturu, putnički saobraćaj, kombinovani transport i konsolidaciju obaveza.

2. Kombinovani transport ima specifičan poticaj, iako manji, jer su ova sredstva često ograničena (100.000 KM).

3. Republika Srpska ne objavljuje jasno izdvojene iznose subvencija za Željeznice u javnim podacima budžeta 2026, ali u okviru ukupnog budžeta postoji kapacitet sredstava za podršku javnim preduzećima i infrastrukturnim projektima – potencijalno i ŽRS-u.

4. EU i međunarodni partneri dodjeljuju tehničke grantove i zajmove

• WBIF/grantovi pomažu izradu studija i projekata; EIB zajmovi omogućavaju financiranje investicija u infrastrukturu; CEI/EBRD pružaju pomoć u restrukturiranju.

Državne subvencije u FBiH su značajne i direktno idu u podršku infrastrukture i operacija, ali nedostaju dugoročne, stabilne linije za fiskalnu podršku komercijalnom ili teretnom transportu.

Međunarodni instrumenti pružaju kapital i tehničku pomoć, ali ne djeluju kao državni podsticaji za poslovanje železničkih kompanija.

Republika Srpska nema jasno javno prikazane subvencije u ovom trenutku, i stoga je teško kvantitativno uključiti ŽRS u tabelu bez zvaničnih podataka.

Ako danas, u 12:30, dobijemo još jednu formulaciju o „zabrinutosti“, „razumijevanju“ i „administrativnim koracima“, a ne operativno rješenje — onda više ne govorimo o proceduri. Govorimo o svjesnom ugrožavanju zdravog dijela ekonomije. Jer kada se blokira drumski transport, ne blokiraju se kamioni. Blokira se proizvodnja. Blokira se izvoz. Blokira se ekonomija. Zdravi dio sistema je stavljen pod teret neodlučnosti. Četrnaest mjeseci je bilo dovoljno za rješenje.
Četrnaest mjeseci je bilo dovoljno za diplomatsku ofanzivu. Četrnaest mjeseci je bilo dovoljno za rezultat. Ako je rezultat i dalje nula — onda je to politička odluka, a ne tehnička prepreka.