Megavatno punjenje električnih vozila, vodonične gorivne ćelije, autonomni kamioni četvrtog nivoa, hibridni pogonski sistemi i digitalna edukacija profesionalnih vozača predstavljaju pet različitih pravaca razvoja drumskog transporta. Za prevoznike iz Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana ključno pitanje nije samo koja će tehnologija pobijediti, već koja može donijeti stvarne ekonomske rezultate.
LOGISTIKA.ba | 7. novembar 2026.
BUDUĆNOST DRUMSKOG TRANSPORTA: PET TEHNOLOŠKIH PRAVACA, JEDAN CILJ
Evropska i svjetska industrija komercijalnih vozila prolazi kroz jednu od najznačajnijih tehnoloških transformacija posljednjih decenija.
Promjene više nisu ograničene samo na razvoj novih motora ili smanjenje potrošnje goriva.
One obuhvataju elektrifikaciju, vodonične tehnologije, autonomnu vožnju, hibridne pogonske sisteme i digitalizaciju profesionalnih kompetencija vozača.
Pet projekata ušlo je u završni izbor za međunarodno priznanje Truck Innovation Award 2027, čime su predstavljeni različiti pristupi unapređenju efikasnosti drumskog transporta.
Finalisti su:
- BYD Flash Charging i Blade Battery 2.0 – tehnologija ultrabrzog punjenja električnih vozila.
- Cellcentric BZA375 – vodonični sistem gorivnih ćelija za teška teretna vozila.
- Iveco i PlusAI – autonomna vožnja četvrtog nivoa na transportnim koridorima.
- ZF TraXon 2 Hybrid – hibridni pogonski sistem za teška komercijalna vozila.
- Scania ProDriver – digitalna edukacija vozača radi smanjenja potrošnje goriva.
Iako se ove tehnologije međusobno značajno razlikuju, zajednički cilj jeste povećanje energetske efikasnosti, smanjenje emisija i unapređenje produktivnosti transportnih operacija.
Međutim, njihova ekonomska dostupnost i spremnost za širu komercijalnu primjenu nisu na istom nivou.
1. BYD: PUNJENJE ELEKTRIČNIH VOZILA SNAGOM DO 1.500 kW
Jedna od najvećih prepreka široj primjeni električnih teretnih vozila jeste vrijeme potrebno za punjenje baterija.
Kineski proizvođač BYD razvija Flash Charging tehnologiju koja, u kombinaciji s drugom generacijom Blade Battery sistema, omogućava punjenje snagom do 1.500 kW preko jednog priključka.
Prema podacima proizvođača, baterija se u odgovarajućim uslovima može napuniti od 10% do 70% za približno pet minuta.
Punjenje od 10% do 97% traje približno devet minuta.
Ovakve performanse predstavljaju značajan tehnološki napredak.
Ipak, potrebno je naglasiti da se navedena tehnologija trenutno prvenstveno komercijalno razvija za putnička električna vozila.
To ne znači da su identične performanse već dostupne za serijske teške kamione.
Za drumski transport posebno je značajan koncept stanica s integrisanim sistemima za skladištenje električne energije.
Takve stanice mogu akumulirati energiju i zatim je velikom snagom isporučivati vozilu.
Time se potencijalno smanjuje trenutno opterećenje elektroenergetske mreže.
Značaj za Bosnu i Hercegovinu:
Razvoj megavatnog punjenja otvara pitanje spremnosti elektroenergetske i putne infrastrukture za buduću elektrifikaciju teretnog transporta.
Bez odgovarajućih priključaka, distributivne mreže i komercijalno održivih cijena električne energije, tehnološki napredak vozila neće biti dovoljan.
2. CELLCENTRIC: VODONIČNA GORIVNA ĆELIJA SNAGE 375 kW
Drugi finalista predstavlja alternativni pravac dekarbonizacije teškog drumskog transporta.
Kompanija Cellcentric, zajedničko preduzeće Daimler Truck i Volvo Group, razvila je sistem gorivnih ćelija BZA375.
Sistem ostvaruje kontinuiranu neto snagu do 375 kW, uz masu manju od 500 kilograma.
Prema podacima proizvođača, potpuno opterećeno teretno vozilo ukupne mase 40 tona moglo bi ostvarivati potrošnju vodonika manju od šest kilograma na 100 kilometara.
U odnosu na prethodnu generaciju, proizvođač najavljuje približno 20% manju potrošnju vodonika.
Projektovani radni vijek sistema iznosi 25.000 radnih sati.
Ovi pokazatelji predstavljaju značajan razvojni potencijal, posebno za međunarodni transport na dugim relacijama.
Međutim, vodonična tehnologija suočava se s ozbiljnim infrastrukturnim i ekonomskim izazovima.
Najvažniji su cijena vodonika, dostupnost stanica za snabdijevanje, troškovi vozila i energetska efikasnost ukupnog sistema.
Šira serijska proizvodnja očekuje se tek prema kraju ove decenije.
Značaj za Zapadni Balkan:
Vodonični kamioni mogli bi dugoročno predstavljati alternativu u pojedinim segmentima međunarodnog transporta.
Ipak, bez regionalno povezane infrastrukture i konkurentnih cijena vodonika, njihova primjena ostaje ograničena.
3. IVECO I PLUSAI: AUTONOMNI KAMIONI ČETVRTOG NIVOA
Treći finalista donosi tehnološku promjenu koja se ne odnosi prvenstveno na pogon vozila.
Kompanije Iveco i PlusAI, u saradnji s logističkom kompanijom Sesé, razvijaju program testiranja autonomnih teretnih vozila.
Dva kamiona Iveco S-Way, opremljena sistemom PlusAI SuperDrive, predviđena su za testiranje na transportnom koridoru Madrid – Zaragoza.
Dužina koridora iznosi približno 300 kilometara.
Sistem je razvijen za autonomnu vožnju četvrtog nivoa prema međunarodnoj klasifikaciji automatizacije.
Četvrti nivo podrazumijeva mogućnost da vozilo samostalno obavlja vožnju u definisanim operativnim uslovima, bez potrebe da čovjek stalno upravlja vozilom.
Međutim, tokom najavljenog testiranja u vozilu ostaje sigurnosni operater.
Zbog toga nije riječ o redovnom komercijalnom transportu bez vozača.
Značaj projekta ogleda se u testiranju tehnologije u stvarnim saobraćajnim i logističkim uslovima.
Šta to znači za profesionalne vozače?
Autonomna vožnja ne podrazumijeva automatski nestanak profesije profesionalnog vozača.
Mnogo je realnije očekivati postepenu transformaciju određenih poslova.
Vozači će u budućnosti možda sve više učestvovati u nadzoru automatizovanih sistema, upravljanju složenim transportnim operacijama i obavljanju zadataka koje autonomna tehnologija ne može samostalno izvršavati.
Istovremeno, otvaraju se značajna regulatorna pitanja odgovornosti, bezbjednosti i osiguranja.
4. ZF TRAXON 2 HYBRID: KOMBINACIJA MOTORA S UNUTRAŠNJIM SAGORIJEVANJEM I ELEKTRIČNOG POGONA
Četvrti finalista predstavlja tehnološki pristup koji može omogućiti postepenu energetsku tranziciju.
Kompanija ZF razvila je TraXon 2 Hybrid, sistem koji kombinuje motor s unutrašnjim sagorijevanjem i električni pogon.
Elektromotor kontinuirane snage 190 kW integrisan je u pogonski sklop.
Sistem omogućava električnu vožnju u odgovarajućim uslovima, podršku motoru pri većim opterećenjima i povrat energije tokom kočenja.
Posebna prednost jeste mogućnost primjene različitih goriva u kombinaciji s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem.
Prema proračunima kompanije ZF, plug-in hibridni sistem mogao bi smanjiti emisije CO₂ do 47% u međunarodnom transportu i do 73% u distributivnom transportu.
Važno je naglasiti da su ovo rezultati proizvođačkih simulacija, a ne potvrđene prosječne uštede u komercijalnoj eksploataciji.
Stvarni rezultati zavise od transportnih relacija, načina korištenja vozila i učestalosti punjenja baterija.
Značaj za domaće prevoznike:
Hibridni pogoni mogli bi predstavljati jedno od prelaznih rješenja za kompanije koje žele smanjiti potrošnju goriva i emisije, ali još nemaju uslove za potpunu elektrifikaciju voznog parka.
Međutim, njihova isplativost mora se procjenjivati na osnovu ukupnih troškova vlasništva.
5. SCANIA PRODRIVER: NAJVEĆA INOVACIJA MOŽDA NIJE U KAMIONU, NEGO U ZNANJU VOZAČA
Peti finalista posebno je zanimljiv jer ne zahtijeva razvoj novog pogonskog sistema.
Scania ProDriver predstavlja digitalnu platformu za unapređenje profesionalnih vozačkih kompetencija.
Sistem kombinuje kratke edukativne module, praktične zadatke i digitalne povratne informacije.
Cilj je unapređenje ekonomične i bezbjedne vožnje.
Prema podacima kompanije Scania, pravilnom primjenom programa moguće je smanjiti potrošnju goriva do 5%.
Za razliku od drugih finalista, ova tehnologija ne zahtijeva nužno kupovinu novog kamiona.
Može se primjenjivati na kompatibilnim vozilima koja već posjeduju potrebnu komunikacionu opremu.
Za transportne kompanije ovo je izuzetno značajna poruka: investicija u znanje i vještine zaposlenih može donijeti mjerljive ekonomske rezultate.
Koliko vrijedi ušteda od 5% goriva?
Posmatrajmo ilustrativan primjer međunarodnog drumskog prevoznika.
Pretpostavimo da jedno teretno vozilo godišnje pređe 120.000 kilometara, uz prosječnu potrošnju od 30 litara na 100 kilometara.
Godišnja potrošnja iznosi:
36.000 litara dizelskog goriva.
Ako bi edukacija i unapređenje vozačkih tehnika omogućili uštedu od 5%, godišnje smanjenje potrošnje iznosilo bi:
1.800 litara po vozilu.
Uz ilustrativnu cijenu goriva od 2,50 KM po litru, potencijalna godišnja ušteda bila bi:
4.500 KM po vozilu.
Za kompaniju koja raspolaže sa 50 vozila, teorijska godišnja ušteda iznosila bi:
225.000 KM.
Ovaj proračun predstavlja ilustrativan scenario, a ne garantovani rezultat programa Scania ProDriver.
Stvarne uštede zavise od prethodnog nivoa efikasnosti vozača, transportnih uslova, vozila i načina sprovođenja edukacije.
Ipak, primjer jasno pokazuje ekonomski značaj razvoja profesionalnih kompetencija.
BYD-Flash-Charging-System mit 1,5 Megawatt
BOSNA I HERCEGOVINA: PRIJE AUTONOMNIH KAMIONA MORAMO RAZVITI DIGITALNE KOMPETENCIJE
Najnovije tehnološke inovacije otvaraju važno pitanje spremnosti domaćeg transportnog sektora.
Dok globalni proizvođači razvijaju autonomna vozila, vodonične sisteme i megavatno punjenje, značajan dio transportnih kompanija u Bosni i Hercegovini suočava se s osnovnim izazovima poslovanja.
Među njima su troškovi goriva, administrativna opterećenja, nedovoljna digitalizacija i ograničene mogućnosti investiranja.
Zato bi tehnološka tranzicija trebalo da bude zasnovana na realnim prioritetima.
Za mnoge domaće prevoznike najveći neposredni efekat mogu donijeti:
- kvalitetnija edukacija profesionalnih vozača;
- digitalno praćenje potrošnje goriva;
- optimizacija transportnih ruta;
- smanjenje praznih kilometara;
- efikasnije upravljanje voznim parkom;
- integracija TMS i ERP sistema;
- primjena digitalnih transportnih dokumenata;
- razvoj digitalnih vještina logističkih menadžera.
To ne znači da Bosna i Hercegovina treba odustati od praćenja naprednih tehnologija.
Naprotiv, potrebno je razvijati znanje i pripremati kompanije za njihovu buduću primjenu.
Međutim, tehnološka modernizacija mora biti ekonomski održiva.
EDUKACIJA PROFESIONALNIH VOZAČA POSTAJE STRATEŠKA INVESTICIJA
Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da je digitalna edukacija vozača svrstana među pet finalista međunarodnog priznanja za inovacije u transportu.
To pokazuje da inovacije nisu ograničene na razvoj novih vozila.
Profesionalni vozač ostaje jedan od najvažnijih faktora efikasnosti drumskog transporta.
Njegove kompetencije neposredno utiču na potrošnju goriva, bezbjednost, tehničko stanje vozila, produktivnost i kvalitet transportne usluge.
Zbog toga programi stručnog usavršavanja, uključujući CPC edukaciju i digitalne module, moraju pratiti razvoj novih tehnologija.
Savremeni programi trebalo bi da obuhvate ekonomičnu vožnju, upravljanje digitalnim sistemima vozila, telematiku, analizu potrošnje goriva i primjenu digitalnih alata u transportu.
Za transportne kompanije ulaganje u edukaciju ne bi trebalo predstavljati samo regulatornu obavezu.
Edukacija mora postati instrument povećanja produktivnosti i smanjenja troškova poslovanja.
ZAKLJUČAK: PET TEHNOLOGIJA, ALI SAMO JEDAN KRITERIJUM – EKONOMSKA ODRŽIVOST
Pet finalista za Truck Innovation Award 2027 pokazuje da budućnost drumskog transporta neće zavisiti od samo jedne tehnologije.
Elektrifikacija, vodonik, autonomna vožnja, hibridni pogoni i digitalna edukacija razvijaće se različitom dinamikom.
Za transportne kompanije ključno pitanje biće odnos između investicije i ostvarenih poslovnih rezultata.
Nove tehnologije moraju doprinositi smanjenju troškova, povećanju produktivnosti, unapređenju bezbjednosti i održivosti poslovanja.
Za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan posebno je važna poruka da tehnološka transformacija ne počinje nužno kupovinom najskupljih vozila.
Ona može početi boljim upravljanjem postojećim resursima, digitalizacijom poslovanja i sistemskim razvojem znanja zaposlenih.
Najskuplja tehnologija nije uvijek i najbolja investicija. Najbolja investicija je ona koja donosi mjerljivu ekonomsku korist.
Zato je možda najvažnija poruka ovog izbora upravo činjenica da se među naprednim pogonskim i autonomnim sistemima našao program digitalnog obrazovanja profesionalnih vozača.
Budućnost transporta neće zavisiti samo od inteligencije kamiona, već i od znanja ljudi koji upravljaju transportnim sistemima.
LOGISTIKA.ba – Tehnologije, inovacije i budućnost drumskog transporta
Izvor osnovnih informacija: Trans.info, Pölös Zsófia, 2. septembar 2026.
Napomena uredništva: Članak obrađuje pet finalista najavljenih u septembru 2026. godine. Nije riječ o potvrdi konačnog pobjednika priznanja Truck Innovation Award 2027. Tehničke performanse i potencijalne uštede zasnovane su na podacima proizvođača.
