Evropski drumski transport suočava se sa dvostrukim pritiskom – rastom cijena dizela i poremećajima na ključnim pomorskim pravcima. Posljedice se već prenose na vazdušni i željeznički transport, dok dio tržišta upozorava da bi novi nivo vozarina mogao potrajati između 12 i 24 mjeseca.
LOGISTIKA.ba | 30. avgust 2026.
Kriza na Bliskom istoku više nije samo pitanje cijene barela nafte. Za evropsku logistiku ona postaje pitanje raspoloživosti goriva, sigurnosti pomorskih koridora, transportnih kapaciteta i, konačno, cijene svakog kilometra i svake isporučene tone robe.
Najveći neposredni udar za drumske prevoznike dolazi preko dizela. Međutim, istovremeno se mijenja i mapa međunarodnih robnih tokova.
Poremećaji na pomorskim pravcima oko Bliskog istoka podstiču pojedine pošiljaoce da za vremenski osjetljivu i robu veće vrijednosti traže alternativu u vazdušnom i željezničkom transportu.
Time se pritisak sa mora prenosi na druge vidove transporta.
HORMUŠKI MOREUZ – MALA TAČKA NA KARTI, VELIKI PROBLEM ZA GLOBALNU LOGISTIKU
Saobraćaj kroz Hormuški moreuz i dalje je značajno ispod uobičajenog nivoa.
Prema podacima koje prenose međunarodni izvori, tokom vikenda 22–23. avgusta kroz moreuz je prošlo manje od 20 brodova za prevoz robe, dok je početkom naredne sedmice zabilježeno svega nekoliko prolazaka, u odnosu na znatno veći prosjek prije početka sukoba.
Postoje signali mogućeg popuštanja pritiska nakon nastavka razgovora Irana i Omana o privremenom navigacionom koridoru i uklanjanju mina.
Cijena nafte Brent, koja se prethodno zadržavala iznad 90 dolara po barelu, spustila se prema nivou od oko 86 dolara.
Ali za transportnu industriju to još nije znak povratka u normalno stanje.
PROBLEM VIŠE NIJE SAMO SIROVA NAFTA – PROBLEM JE DIZEL
Za evropske drumske prevoznike posebno je važno razlikovati cijenu sirove nafte od cijene i raspoloživosti gotovih naftnih derivata.
Značajan dio rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku je van funkcije ili radi sa ograničenjima, dok dodatni pritisak stvaraju problemi u ruskom rafinerijskom sektoru.
Prema podacima koje prenosi Reuters, evropske cijene dizela porasle su za više od 70% od početka sukoba u februaru.
Istovremeno, očekuje se nastavak ruskih ograničenja izvoza dizela tokom septembra zbog domaćih nestašica i smanjene proizvodnje rafinerija.
Za prevoznika je računica jednostavna:
skuplji dizel → veći trošak kilometra → skuplja vozarina → skuplji proizvod na tržištu.
Ali sada se toj računici dodaje još jedan element – nedostatak kapaciteta u drugim vidovima transporta.
TERET TRAŽI NOVI PUT
Britanska špediterska kompanija Baxter Freight upozorava da pojedini pošiljaoci više ne čekaju potpuni povratak stabilnosti pomorskog transporta, već razmatraju alternativne pravce.
Suština njihove poruke mogla bi se svesti na jednu rečenicu:
Kada nastane energetska i geopolitička kriza, u logistici se prvo mijenja mapa.
To ne znači da će avionski ili željeznički transport zamijeniti kontejnerske brodove. Njihovi kapaciteti su neuporedivo manji.
Upravo zbog toga čak i relativno mali prelazak visokovrijedne i vremenski osjetljive robe sa mora na avion ili željeznicu može izazvati veliki pritisak na raspoloživi prostor i cijene.
VAZDUŠNI TRANSPORT VEĆ JE OSJETIO POSLJEDICE
Baltic Exchange je tokom aprila, maja i juna registrovao izraženu premiju u cijenama vazdušnog tereta povezanu sa poremećajima na Bliskom istoku.
Situacija, međutim, nije linearna.
Tokom jula globalne cijene vazdušnog tereta pale su za 8,6% u odnosu na prethodni mjesec, nakon što se dio kapaciteta oporavio i aviokompanije prilagodile novim okolnostima.
Zbog toga još nije moguće zaključiti da počinje novi dugoročni talas rasta cijena avio-tereta.
Ali rizik ostaje.
Ako samo mali dio tereta sa ugroženih pomorskih pravaca ponovo potraži avionski prostor, raspoloživi kapacitet može veoma brzo postati ograničen.
NI ŽELJEZNICA NEMA NEOGRANIČENE KAPACITETE
Slična situacija postoji i u evropskom željezničkom teretnom transportu.
Željeznica već preuzima dio tereta sa drugih transportnih sistema.
Nizak vodostaj Rajne, na primjer, naveo je DB Cargo da tokom avgusta stavi na raspolaganje oko 400 dodatnih vagona za korisnike koji traže alternativu riječnom transportu.
Ako se tome pridruži dodatni međunarodni teret preusmjeren sa pomorskih pravaca, pritisak na željezničke kapacitete mogao bi dodatno porasti.
Drugim riječima, problem više nije izolovan na jednom transportnom modu.
More, vazduh, željeznica i drum postaju dio istog poremećaja.
NOVA CIJENA TRANSPORTA ZA NAREDNE DVIJE GODINE?
Baxter Freight ide korak dalje i upozorava da kombinacija visokih cijena goriva, promijenjenih robnih tokova i ograničenih transportnih kapaciteta može dovesti do svojevrsnog „resetovanja“ vozarina koje bi moglo trajati 12 do 24 mjeseca.
Takvu prognozu još treba posmatrati sa oprezom.
Mnogo će zavisiti od tri ključna faktora:
- koliko brzo će se normalizovati plovidba kroz Hormuški moreuz;
- koliko brzo će se obnoviti rafinerijski kapaciteti i zalihe dizela;
- koliki dio tereta će zaista biti preusmjeren između pomorskog, vazdušnog, željezničkog i drumskog transporta.
Čak i brzo smirivanje situacije u Hormuzu ne znači automatski i brz povratak cijena transporta na prethodni nivo. Oštećeni rafinerijski kapaciteti, smanjene zalihe i već promijenjeni ugovori u lancima snabdijevanja mogu imati znatno duže posljedice.
ŠTA OVO ZNAČI ZA PREVOZNIKE ZAPADNOG BALKANA?
Za transportne kompanije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije ova kriza dolazi u posebno nepovoljnom trenutku.
Prevoznici već posluju pod pritiskom troškova rada, nedostatka profesionalnih vozača, pravila 90/180, novih graničnih i digitalnih procedura te rastućih troškova poslovanja.
Novi skok cijene dizela zato se ne može jednostavno apsorbovati unutar postojeće cijene prevoza.
Ako cijena energenta ostane visoka, korekcija vozarina postaje ekonomska nužnost, a ne poslovni izbor prevoznika.
Poseban problem predstavlja činjenica da se poremećaj istovremeno prenosi na pomorski, vazdušni i željeznički transport. To smanjuje mogućnost da se problem jednog transportnog moda jednostavno riješi prebacivanjem robe na drugi.
LOGISTIKA.ba – REDAKCIJSKI OSVRT
Dizel je samo prvi račun koji će transportna industrija dobiti.
Drugi račun može doći kroz nedostatak kapaciteta, treći kroz skuplje pomorske i vazdušne rute, a četvrti kroz poremećaje rokova isporuke.
Za prevoznike Zapadnog Balkana poruka je jasna: ugovori o prevozu i kalkulacije cijena za jesen 2026. godine moraju sadržavati mehanizam korekcije cijene u zavisnosti od cijene goriva.
U suprotnom, geopolitički rizik ponovo će biti prebačen na onoga ko u lancu snabdijevanja ima najmanje prostora da ga finansira – drumskog prevoznika.
Izvor: Trans.INFO, Reuters, Baltic Exchange; obrada i regionalni osvrt: LOGISTIKA.ba
