Od planiranih 3,5 milijardi eura investicija u idućem razdoblju u obnovu starih i izgradnju novih pruga u Hrvatskoj, u projektu nazvanom ‘renesansa željeznice’, većina novca odlazi na nizinsku prugu od mađarske granice do Rijeke te na koridor 10 između Slovenije i Srbije. Tek 100 milijuna eura, ili jedva tri posto tog iznosa, predviđeno je za obnovu infrastrukture koja povezuje Split i Zagreb, najveće gradove u državi.
‘Kao najveći regionalni proizvođač građevinskog materijala, CEMEX Hrvatska ima poteškoća u isporukama robe na svoje najvažnije tržište, u Zagreb i središnju Hrvatsku. U sezoni gradnje, povećane potražnje za građevinskim materijalima zbog rasta tržišta, ali i projekata obnove građevina oštećenih u potresima, isporuka proizvedenih i tržištu potrebnih količina cementa je otežana, što se nažalost nadomještava uvozom. Zbog svega toga su kompanije koje posluju u Dalmaciji prisiljene tražiti druga transportna rješenja. Primjerice, CEMEX već planira prebaciti dio prijevoza za sjever Hrvatske na kamionski prijevoz, koliko je to moguće. Za ostale tvrtke to nije mogućnost’, kazao je za tportal predsjednik uprave ove tvrtke Alen Voloder.
Situacija je apsurdnija zbog činjenice da su zelene politike Europske unije usmjerene upravo na stimuliranje razvoja intermodalnog prometa, a on snažno počiva na prijevozu roba i ljudi željeznicama. Voloder nam je potvrdio da je HŽ Cargo nedavno jednostrano povisio cijene svojih usluga za čak četrdesetak posto, no u tome zapravo nije problem: pojednostavljeno, cijene su realne za prugu koja nije rentabilna, barem kako tvrdi ovaj sugovornik tportala.
Hrvatska je nedavno predložila da se nadoknadi dio ovih transportnih troškova, no Europska komisija to je odbila i protumačila kao nedopuštenu državnu potporu HŽ Cargu. Jedino rješenje sada jest predložiti nadoknadu dijela troškova svim zainteresiranim prijevoznicima tereta, dok pruga ne postane rentabilna, odnosno dok se ne obnovi pravac koji je službeno proglašen strateškim interesom za Hrvatsku. U CEMEX-u procjenjuju da bi u vrlo kratkom roku gotovo udvostručili količine isporučenog građevinskog materijala na sjever zemlje, ali i da bi im se vrlo brzo otvorila nova potencijalna tržišta.
‘Luka Split, kao prvenstveni i najveći koncesionar na području Vranjičko-solinskog bazena, limitirana je u povećanju prekrcajnih tona upravo zbog neadekvatne željezničke infrastrukture. Usprkos svim izazovima i peripetijama, bilježimo rast prometa u 2021. godini od 66 posto, a planirani rast prekrcajnih tona u 2022. godini je dodatnih 20 do 30 posto. Međutim bilo kakav daljnji rast je onemogućen zbog slabe protočnosti Ličke pruge’, kaže za tportal član uprave tvrtke Luka d.d. Filip Rogošić.
Radi se o privatnoj tvrtki koja djeluje ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj regiji, a iz svoje splitske baze na godišnjoj razini preveze oko 400 tisuća tona tereta. Mogla bi i znatno više, samo da je Lička pruga u nešto normalnijem stanju.
‘Konkurentnost i održivost gospodarstva Dalmacije, ali i cijele Hrvatske, ovisi o stabilnim transportnim pravcima, a sama Europska unija potiče upravo razvoj željeznica. U tom nam je smislu nerazumljiv način kojim se pristupa pitanju povezivanja sjevera i juga Hrvatske, bilo da se radi o tome da se iz Zagreba do Splita vlakom putuje osam sati, što je potpuno neprihvatljivo za zemlju čije se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, bilo da se radi o potrebama drugih grana gospodarstva koje još uvijek stvaraju vrijednost u Dalmaciji i ovise o tim transportnim pravcima’, stoji između ostalog u pismu koje su tri dalmatinske tvrtke uputile na adresu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.