Autor: Prof. dr Velibor Peulić
Institut za razvoj izvrsnosti u logistici (IIL)

Institut za razvoj izvrsnosti u logistici je prije godinu dana pokrenuo stručni dijalog o budućnosti teretnog željezničkog transporta u Bosni i Hercegovini. Danas, nakon vidljivog smanjenja tokova vezanih za Koksaru Lukavac i Željezaru Zenica, jasno je da je taj dijalog bio pravovremen – ali i da mora preći u operativnu fazu, zajedno sa Konzorcijumom Logistika Bosne i Hercegovine.  Institut za razvoj izvrsnosti u logistici je prije godinu dana pokrenuo stručnu raspravu o potrebi izrade strateškog dokumenta za razvoj željezničkog sistema Bosne i Hercegovine 2026–2035.

Tada smo jasno postavili pitanje: Da li Bosna i Hercegovina želi imati željeznicu kao stub intermodalne ekonomije — ili kao servis preostale industrijske strukture?

Danas, u trenutku kada se smanjuju tokovi vezani za Koksaru Lukavac i Željezaru Zenica, a evropski trgovinski pravci se pomjeraju prema Jadranu i Aziji, to pitanje postaje urgentno.

Institut je inicirao dijalog jer:

• teretna struktura željeznica BiH pokazuje visok stepen zavisnosti od nekoliko industrijskih tokova

• intermodalni i kontejnerski segment nije sistemski razvijen

• nema objedinjene državne strategije teretnog transporta

• nedostaje koordinacija između entitetskih željeznica

Sada se postavlja legitimno pitanje:

Da li će ministar saobraćaja i veza Republike Srpske,
ministar prometa i komunikacija Federacije BiH,
uprave ŽRS i ŽFBiH,

prepoznati trenutak za izradu zajedničkog strateškog dokumenta?

Jer bez zajedničke vizije:

• ŽRS i ŽFBiH će reagovati pojedinačno

• tržište će se prilagođavati bez nas

• Jadranski koridori će se razvijati mimo BiH

Institut za razvoj izvrsnosti u logistici smatra da je sada trenutak da se pokrene institucionalna izrada:

Gubitak industrijske baze – signal, ne epizoda

Željeznički sistem BiH (ŽRS i ŽFBiH) tradicionalno je bio oslonjen na:

• ugalj

• rudu

• koks

• metalurške tokove

• pravac prema Luci Ploče

Ako ti tokovi slabe, ne radi se samo o smanjenju obima – radi se o promjeni strukture. Evropska energetska tranzicija, slabija potražnja u teškoj industriji i nestabilnost metalurškog sektora direktno utiču na željeznički prihod i stabilnost sistema.

Oslanjanje na nekoliko velikih industrijskih klijenata više nije održiv model.

Evropa se mijenja – da li se mijenjamo i mi?

Dok:

• Luka Koper bilježi dvocifren rast kontejnera,

• Rijeka razvija novi kontejnerski terminal,

• Azijski tokovi jačaju,

• automotive sektor mijenja pravce uvoza,

BiH željeznice i dalje nemaju jasno definisanu intermodalnu strategiju.

To je suštinski problem.

Ako bulk opada, a kontejner raste – pitanje je zašto BiH nije dio tog rasta.

Strateška realnost: bez diverzifikacije nema stabilnosti

ŽRS i ŽFBiH moraju:

1. Diverzifikovati teretnu strukturu

2. Uvesti redovne kontejnerske blok-vozove

3. Povezati se snažnije sa Koprom i Pločama

4. Razviti unutrašnje intermodalne terminale (Doboj, Zenica, Tuzla)

5. Digitalizovati procese i skratiti vrijeme tranzita

Bez toga, željeznice ostaju zavisne od industrijskih ciklusa.

Uloga Konzorcijuma Logistika BiH

Konzorcijum Logistika BiH okuplja realni sektor – prevoznike, špeditere, logističke operatere. Upravo tu postoji potencijal za stvaranje nove teretne baze kroz:

• kombinovani transport

• intermodalne servise

• logističke klastere

• digitalne platforme

Institut za razvoj izvrsnosti u logistici je prije godinu dana otvorio dijalog upravo na toj osnovi: da se željeznički sistem uključi u širu logističku transformaciju zemlje.

Vrijeme je da se taj dijalog institucionalizuje.

Pitanje koje se mora postaviti

Da li željeznički sistem BiH želi ostati servis industrije koja se smanjuje – ili želi postati nosilac intermodalne integracije Zapadnog Balkana?

Gubitak tokova Koksare Lukavac i Željezare Zenica ne smije biti samo statistika. To mora biti okidač za reformu teretne strategije.

Bosna i Hercegovina ima geostrateški položaj između Jadrana i srednje Evrope. Ako željeznica ne iskoristi rast kontejnerskih i automotive tokova na Jadranu, drugi će to učiniti. Institut za razvoj izvrsnosti u logistici poziva na otvorenu stručnu raspravu sa Konzorcijumom Logistika BiH, željezničkim upravama i nadležnim institucijama – kako bi se definisala nova teretna paradigma 2026–2030. Vrijeme za analize je prošlo. Vrijeme za model je došlo.

REFORMA TERETNE STRUKTURE ŽELJEZNICA BiH (2026–2030)

Ako bulk opada, a kontejner i intermodal rastu na Jadranu, BiH mora promijeniti strukturu tereta. Reforma mora imati pet stubova:

Diverzifikacija teretne baze

Željeznice ne smiju zavisiti od 3–4 velika industrijska klijenta.

Potrebno je razviti:

• kontejnerske blok-vozove

• automotive tokove

• FMCG i retail distribucione pravce

• kombinovani transport (kamion–voz)

• logistiku e-commerce segmenta

Cilj: da kontejnerski i kombinovani transport do 2030. čine najmanje 25–30% teretne strukture.

 Intermodalni terminali unutar BiH

Bez unutrašnjih čvorišta nema intermodalnosti.

Prioritetne lokacije:

• Doboj (sjeverni čvor)

• Zenica (industrijski centar)

• Tuzla (energetsko-logistički potencijal)

• Sarajevo (distributivni centar)

Ovo mora biti zajednički projekat željeznica, entitetskih vlada i privatnog sektora.

Direktna integracija sa Jadranskim lukama

BiH mora imati organizovane i komercijalno atraktivne pravce:

• Ploče – Zenica – Doboj

• Koper – Doboj – Tuzla

• Rijeka – Banja Luka – centralna BiH – Tuzla

To podrazumijeva:

• redovne sedmične blok-vozove

• garantovano vrijeme tranzita

• konkurentne cijene

Bez toga, kontejner ostaje na kamionu.

Digitalizacija i komercijalna transformacija

Željeznica mora postati tržišno orijentisana.

To znači:

• online praćenje pošiljki

• transparentno formiranje cijena

• brzi ugovorni modeli

• saradnja sa špediterima i logističkim operaterima

Bez komercijalne agilnosti, željeznica gubi konkurenciju.

Partnerstvo sa Konzorcijumom Logistika BiH

Konzorcijum Logistika BiH predstavlja realni sektor.

Institut za razvoj izvrsnosti u logistici je pokrenuo dijalog upravo da se:

• željeznica uključi u širi logistički sistem

• drum i željeznica ne posmatraju kao konkurencija

• razvije kombinovani transport

Reforma teretne strukture ne može biti interna odluka uprava. Mora biti tržišni projekat.

---

Strateško pitanje

Da li željeznički sistem BiH želi:

• ostati servis tradicionalne industrije u padu
  ili

• postati intermodalni akter novog jadranskog koridora?

Evropa se pomjera ka Istoku. Jadran jača. ontejner raste. Ako BiH ne promijeni strukturu tereta – izgubiće poziciju.

Gubitak tokova Koksare Lukavac i Željezare Zenica mora biti prekretnica. Ne reakcija – već reforma.

Institut za razvoj izvrsnosti u logistici poziva na institucionalnu raspravu sa:

• ŽRS

• ŽFBiH

• Ministarstvima saobraćaja

• Lukom Ploče

• Jadranskim partnerima

• Konzorcijumom Logistika BiH

Cilj je jasan: definisati novu teretnu paradigmu 2026–2030. Vrijeme za analize je prošlo. Vrijeme za operativni model je došlo.