Vozila sa registarskim oznakama Bosnia and Herzegovina mogu raditi određene međunarodne transportne operacije preko poslovnice ili podružnice u Croatia, ali ne mogu u punom kapacitetu funkcionisati kao „EU transportna kompanija“ ukoliko su vozila i operativni centar formalno ostali u BiH.
Potrebno je razlikovati nekoliko važnih pravnih i operativnih pitanja.
1. Poslovnica nije isto što i hrvatski prevoznik
Ako otvorite:
- poslovnicu,
- predstavništvo,
- podružnicu firme iz BiH,
vozila sa BiH tablicama:
- i dalje ostaju vozila treće zemlje,
- podliježu CEMT, bilateralnim i tranzitnim režimima,
- ne dobijaju automatski prava EU prevoznika.
To znači:
- mogu raditi međunarodni prevoz prema dozvolama,
- ali ne mogu slobodno obavljati unutrašnji EU transport i kabotažu kao hrvatska firma sa EU licencom.
2. Za „punopravan EU rad“ potrebno je:
Ako želite:
- Community Licence,
- kabotažu,
- cross-trade bez ograničenja,
- pun pristup EU tržištu,
onda:
- vozila moraju biti registrovana u Hrvatskoj ili drugoj EU državi,
- firma mora imati stvarni operativni centar u EU,
- transport menadžera,
- finansijsku sposobnost,
- EU licencu.
To je direktno povezano sa:
- Regulativom 1071/2009,
- 1072/2009,
- Mobility Package pravilima.
3. BiH tablice + hrvatska poslovnica
Ovaj model se danas koristi uglavnom za:
- logističku podršku,
- skladišta,
- administraciju,
- organizaciju transporta,
- dispečerski centar,
- EU fakturisanje,
- zapošljavanje dijela osoblja.
Ali:
- vozila sa BiH tablicama i dalje formalno rade kao prevoznik iz treće zemlje.
4. Pitanje 90/180
Otvaranje poslovnice ili podružnice samo po sebi NE rješava automatski problem 90/180 za vozače iz BiH.
Ključna razlika:
Ako:
- vozač radi za BiH firmu,
- ima BiH ugovor,
- upravlja BiH vozilom,
- nema regulisan EU radni status,
onda:
- i dalje može biti obuhvaćen pravilima boravka trećih zemalja,
- uključujući EES evidenciju i 90/180 ograničenja.
5. Kada se problem djelimično ili potpuno rješava?
Problem se može značajno smanjiti ili drugačije regulisati ako:
- postoji hrvatska firma,
- vozač ima hrvatski ili EU radni odnos,
- regulisan boravak i radnu dozvolu,
- socijalno osiguranje u EU sistemu,
- EU operativni status.
Tada vozač:
- više ne funkcioniše kao klasični vozač treće zemlje,
- već kao radnik registrovan u EU sistemu.
Ali:
- i dalje postoje posebna pravila za državljanstvo, Schengen i EES,
- posebno kod dugih boravaka van transportnih aktivnosti.
6. Trenutna realnost sektora
Zbog:
- EES sistema,
- 90/180 pravila,
- Mobility Package,
- nedostatka jedinstvenog statusa profesionalnih vozača iz WB6,
mnoge kompanije iz:
- BiH,
- Srbije,
- Sjeverne Makedonije,
otvaraju:
- firme,
- podružnice,
- operative centre u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim EU državama.
7. Važno upozorenje
EU institucije sve više kontrolišu:
- „letterbox companies“,
- fiktivne poslovnice,
- formalno registrovane firme bez stvarne operative.
Zato je važno da:
- postoji stvarna poslovna aktivnost,
- kancelarija,
- operativni centar,
- dokumentacija,
- upravljanje vozilima,
- finansijsko poslovanje.
8. Praktično rješenje koje sektor danas koristi
Najčešći model:
- EU firma/licenca,
- EU tablice,
- dio operative i logistike u BiH,
- digitalno upravljanje,
- kombinovani sistem vozača i podugovaranja.
To je trenutno najstabilniji model za:
- međunarodni transport,
- rad prema EU tržištu,
- smanjenje problema sa 90/180,
- dugoročnu održivost poslovanja.
Hrvatska dugotrajna viza ili dozvola boravka sama po sebi NE znači automatski da vozač iz Bosnia and Herzegovina može neograničeno obavljati sve transportne operacije širom European Union.
Potrebno je razlikovati tri potpuno različita pitanja:
- pravo boravka,
- pravo rada,
- pravo obavljanja transportnih operacija.
1. Šta bi hrvatska viza realno omogućila?
Ako vozač dobije:
- dugotrajnu vizu,
- radnu dozvolu,
- regulisan boravak u Hrvatskoj,
to znači da:
- legalno boravi u Hrvatskoj,
- može raditi za hrvatsku ili EU firmu,
- značajno smanjuje problem 90/180,
- ulazi u drugačiji pravni režim od turističkog Schengen boravka.
To je veoma važno za:
- EES evidenciju,
- zabrane ulaska,
- legalan rad u EU sistemu.
2. Da li tada može voziti po cijeloj EU?
DA — ali samo ako su ispunjeni i drugi uslovi.
Vozač može obavljati međunarodni transport po EU ako:
- radi za EU prevoznika,
- firma ima Community Licence,
- vozilo ima EU registraciju,
- poštuju se Mobility Package pravila,
- poštuju se pravila kabotaže i posting-a.
3. Važna razlika — kabotaža
Kabotaža je posebno regulisana.
Primjer:
- hrvatska firma može nakon međunarodnog transporta obavljati ograničen broj unutrašnjih transporta u Italiji, Njemačkoj itd.,
- ali po pravilima Regulacije 1072/2009.
To znači:
- nije „slobodan neograničen rad“,
- postoje:
- vremenska ograničenja,
- broj operacija,
- cooling-off period,
- digitalne kontrole tahografa i GPS-a.
4. Ako vozač ima hrvatsku vizu, ali vozi BiH kamion?
To NE rješava potpuno problem.
Jer:
- vozilo i firma ostaju prevoznik treće zemlje,
- primjenjuju se:
- CEMT,
- bilateralne dozvole,
- ograničenja za cross-trade i kabotažu.
5. Najvažnije praktično pravilo
Za pun EU režim potrebno je:
1. EU firma
(npr. hrvatski d.o.o.)
2. EU licenca
(Community Licence)
3. EU vozilo
(HR ili druga EU registracija)
4. Legalni EU status vozača
(viza/dozvola boravka/rada)
Tek tada:
- vozač i kompanija funkcionišu kao EU operater.
6. Da li hrvatska viza automatski važi za cijeli Schengen?
Djelimično DA za kretanje.
Ali:
- radna prava i transportna prava nisu ista stvar;
- druge države mogu kontrolisati:
- posting,
- kabotažu,
- socijalni status,
- bazu firme,
- tahograf podatke.
7. Šta bi ovo značilo za sektor BiH?
Ako Hrvatska uvede ovaj model:
- bio bi veliki korak za profesionalne vozače;
- smanjio bi:
- deportacije,
- zabrane ulaska,
- probleme sa EES;
- omogućio stabilniji rad prema EU tržištu.
Ali:
- to još nije potpuno ukidanje EU pravila 90/180 za WB6 vozače;
- niti automatsko pravo neograničenog rada po EU bez EU transportne strukture.









