MAERSK, HAPAG-LLOYD I CMA CGM OSTVARUJU MILIJARDE DOLARA OPERATIVNE DOBITI – DOK SE UVOZNICI, IZVOZNICI I ŠPEDITERI SUOČAVAJU SA SVE SKUPLJIM TRANSPORTOM
LOGISTIKA.ba | 22. novembar 2026. godine
POMORSKI TRANSPORT | KONTEJNERSKA LOGISTIKA | GLOBALNI LANCI SNABDIJEVANJA | TRANSPORTNE TARIFE
MANJE PREVEZENE ROBE, A ZNATNO VEĆA ZARADA – NOVA EKONOMIJA POMORSKOG TRANSPORTA
Globalno tržište kontejnerskog transporta tokom trećeg kvartala 2026. godine pokazalo je izrazito zanimljiv ekonomski trend: najveće svjetske brodarske kompanije ostvaruju značajno povećanje operativne dobiti, iako obim prevezenih kontejnera kod pojedinih operatera stagnira ili se smanjuje.
Prema objavljenim finansijskim rezultatima kompanija Maersk, Hapag-Lloyd i CMA CGM, rast prosječnih vozarina postao je jedan od najvažnijih faktora povećanja prihoda i profitabilnosti.
Dok su Maersk i Hapag-Lloyd prevezli nešto manje kontejnera nego u istom periodu prethodne godine, njihove operativne dobiti višestruko su povećane.
Istovremeno, CMA CGM ostvario je rast transportnog obima, prihoda i operativnog rezultata.
Ovi rezultati otvaraju važno pitanje za međunarodnu trgovinu: da li rast cijena pomorskog transporta prati povećanje kvaliteta, pouzdanosti i efikasnosti logističkih usluga?
1. TRI POMORSKA GIGANTA – MILIJARDE DOLARA OPERATIVNE DOBITI
Finansijski rezultati za treći kvartal 2026. godine pokazuju snažan rast prihoda i operativne profitabilnosti velikih kontejnerskih brodara.
| Kompanija | Prihod Q3 2026 | EBITDA | EBIT |
|---|---|---|---|
| Maersk | 18,10 mlrd. USD | 4,71 mlrd. USD | 3,27 mlrd. USD |
| Hapag-Lloyd | 6,88 mlrd. USD | 1,73 mlrd. USD | 1,09 mlrd. USD |
| CMA CGM | 18,40 mlrd. USD | oko 4,80 mlrd. USD | Nije naveden |
| Ukupno | 43,38 mlrd. USD | 11,24 mlrd. USD | — |
Izvor: Finansijski rezultati kompanija za treći kvartal 2026. godine, prema dostavljenoj analizi Trans.info.
Ukupan prihod tri kompanije u samo jednom kvartalu iznosio je približno 43,38 milijardi američkih dolara.
Zbir njihove EBITDA dobiti dostigao je približno 11,24 milijarde dolara.
Ipak, ove rezultate potrebno je posmatrati uz određeni oprez, jer kompanije imaju različite poslovne strukture.
Maersk i CMA CGM razvijaju široke logističke aktivnosti, dok je Hapag-Lloyd snažnije usmjeren na linijski kontejnerski transport i terminalske operacije.
2. MAERSK: VOZARINE VEĆE ZA 46,5%, OPERATIVNA DOBIT VIŠE NEGO UDVOSTRUČENA
Danski brodarski gigant Maersk ostvario je jedan od najupečatljivijih rezultata u trećem kvartalu 2026. godine.
Konsolidovana operativna dobit, odnosno EBIT, povećana je sa 1,28 milijardi na 3,27 milijardi dolara.
Istovremeno, obim transporta u pomorskom segmentu blago je smanjen.
| Pokazatelj | Q3 2025 | Q3 2026 |
|---|---|---|
| Transportni obim | 3,397 miliona FFE | 3,370 miliona FFE |
| Prosječna vozarina | 2.244 USD/FFE | 3.287 USD/FFE |
| Prihod pomorskog segmenta | 9,18 mlrd. USD | 12,58 mlrd. USD |
| EBIT pomorskog segmenta | 567 mil. USD | 2,59 mlrd. USD |
FFE označava ekvivalent kontejnera dužine 40 stopa, odnosno dva TEU.
Ključni podatak: Maersk je prevezao nešto manje kontejnera, ali je prosječna vozarina povećana za približno 46,5%.
Takav rast prihoda po transportnoj jedinici omogućio je značajno povećanje operativne dobiti.
Međutim, iza ovih rezultata nalaze se i problemi međunarodnih logističkih lanaca.
Zagušenja azijskih luka, vremenski poremećaji i promjene transportnih ruta uticali su na raspoloživost brodskih kapaciteta.
Prema navodima kompanije, iskorištenost brodova dostigla je 96%.
To pokazuje da nominalna veličina brodarske flote nije jedini faktor koji određuje raspoloživost transportnih kapaciteta.
3. HAPAG-LLOYD: OPERATIVNA DOBIT PORASLA SA 228 MILIONA NA 1,09 MILIJARDI DOLARA
Njemačka kompanija Hapag-Lloyd takođe je ostvarila snažan rast profitabilnosti.
U trećem kvartalu 2026. godine kompanija je prevezla 3,383 miliona TEU, nešto manje nego u istom periodu prethodne godine.
Istovremeno, prosječna vozarina povećana je za približno 28%, na 1.808 dolara po TEU.
Operativna dobit povećana je sa 228 miliona na približno 1,09 milijardi dolara.
Posebno je zanimljivo da je gotovo cjelokupna operativna dobit ostvarena tokom prvih devet mjeseci 2026. godine generisana upravo u trećem kvartalu.
Od ukupno 1,104 milijarde dolara EBIT-a u periodu januar–septembar, približno 1,085 milijardi ostvareno je tokom jula, avgusta i septembra.
Ovaj podatak pokazuje koliko se brzo može promijeniti profitabilnost kontejnerskog transporta.
U pomorskoj industriji rast cijene transportne usluge može imati znatno veći uticaj na finansijski rezultat nego relativno male promjene transportnog obima.
4. CMA CGM: RAST TRANSPORTA I PRIHODA, ALI LOGISTIČKI SEGMENT POD PRITISKOM
Francuska grupacija CMA CGM ostvarila je drugačiju kombinaciju poslovnih rezultata.
Za razliku od Maerska i Hapag-Lloyda, CMA CGM povećao je i obim prevezenih kontejnera.
Tokom trećeg kvartala 2026. godine prevezeno je 6,5 miliona TEU, odnosno 5,5% više nego u istom periodu prethodne godine.
Ukupni prihod grupacije povećan je za 31,1%, na 18,4 milijarde dolara.
EBITDA je porasla za 61,6%, na približno 4,8 milijardi dolara.
Prosječan prihod po TEU u pomorskom segmentu povećan je za 30%, na 1.891 dolar.
Međutim, rezultati logističkog segmenta pokazuju drugačiju sliku.
Iako je prihod logističkih aktivnosti povećan za 19,2%, na 5,46 milijardi dolara, EBITDA ovog segmenta smanjena je za 14,4%, na 366 miliona dolara.
EBITDA marža iznosila je 6,7%.
To pokazuje da rast prihoda u pomorskom transportu ne znači automatski i rast profitabilnosti svih učesnika u logističkom lancu.
5. ZAŠTO RASTU VOZARINE AKO SE NE PREVOZI VIŠE KONTEJNERA?
Na prvi pogled, rast cijena transporta uz stagnaciju prevezenih količina može djelovati nelogično.
Međutim, tržište pomorskog transporta funkcioniše kroz složen odnos ponude i potražnje.
Posebno je važna razlika između nominalnih i stvarno raspoloživih transportnih kapaciteta.
Brodarska kompanija može raspolagati velikom flotom, ali to ne znači da su svi kapaciteti dostupni na određenoj ruti i u potrebnom terminu.
Kada brodovi duže čekaju u lukama, kada dolazi do poremećaja plovidbenih redova ili kada se transportne rute produžavaju, efektivna raspoloživost kapaciteta može se smanjiti.
Takva situacija može podržati rast vozarina čak i kada ukupna količina prevezene robe ne raste.
Na tržište dodatno utiču geopolitički rizici, vremenski uslovi, troškovi goriva, lučke naknade i promjene u globalnoj trgovini.
Zato visoke vozarine nisu uvijek posljedica povećane potražnje, već mogu biti povezane i sa poremećajima u funkcionisanju međunarodnih transportnih mreža.
6. VEĆE VOZARINE NE ZNAČE AUTOMATSKI BOLJU LOGISTIČKU USLUGU
Za uvoznike, izvoznike i špeditere posebno je važno pitanje odnosa cijene i kvaliteta transportne usluge.
Povećanje vozarina ne garantuje kraće vrijeme transporta, pouzdanije plovidbene redove niti brži pretovar kontejnera.
Naprotiv, upravo poremećaji koji smanjuju raspoloživost brodskih kapaciteta mogu istovremeno izazvati rast cijena i pogoršanje pouzdanosti isporuka.
Zbog toga se ukupni troškovi logistike ne mogu analizirati isključivo kroz cijenu pomorskog prevoza.
Potrebno je uzeti u obzir vrijeme čekanja u lukama, troškove skladištenja, zadržavanje kontejnera, raspoloživost terminala i organizaciju kopnenog transporta.
Posebno su značajni troškovi demurrage i detention, koji mogu nastati kada se prekorače ugovoreni rokovi korištenja kontejnera ili njihovog zadržavanja na terminalima.
Za privredne subjekte to znači da je ukupna pouzdanost logističkog lanca jednako važna kao i sama cijena transportne usluge.
AdobeStock
8. ŠPEDITERI I LOGISTIČKI OPERATERI – IZMEĐU RASTA CIJENA I ZAHTJEVA KLIJENATA
Špediterske kompanije nalaze se u posebno zahtjevnom položaju.
S jedne strane suočavaju se sa promjenama cijena pomorskog transporta i raspoloživosti kapaciteta.
S druge strane, njihovi klijenti očekuju stabilne cijene, pouzdane rokove isporuke i transparentne informacije.
U takvim okolnostima konkurentnost špeditera sve više zavisi od sposobnosti upravljanja kompletnim logističkim procesom.
Posebno su važni pravovremena rezervacija transportnih kapaciteta, izbor odgovarajućih luka, planiranje intermodalnih veza i digitalno praćenje pošiljaka.
Za kompanije iz Bosne i Hercegovine dodatni značaj imaju efikasne carinske procedure i dobra povezanost sa regionalnim kontejnerskim terminalima.
Savremena špedicija ne prodaje samo transportnu uslugu. Ona upravlja vremenom, troškovima, informacijama i rizicima međunarodne trgovine.
9. INTERMODALNI TRANSPORT – STRATEŠKA PRILIKA ZA REGION
Rast cijena pomorskog transporta dodatno naglašava značaj efikasnog povezivanja morskih luka sa kontinentalnim tržištima.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno razvijati logističke veze prema regionalnim lukama.
To podrazumijeva kvalitetnu drumsku infrastrukturu, konkurentne željezničke usluge, intermodalne terminale i digitalnu razmjenu transportnih podataka.
Uspješnost međunarodnog transportnog lanca ne zavisi samo od cijene prevoza kontejnera između dvije luke.
Jednako je važna sposobnost da se roba pravovremeno preuzme, ocarini, transportuje i isporuči krajnjem korisniku.
Zato razvoj intermodalnog transporta treba posmatrati kao dugoročnu ekonomsku priliku.
10. ŠTA NAS OČEKUJE DO KRAJA 2026. GODINE?
Snažni rezultati trećeg kvartala uticali su na povećanje finansijskih očekivanja pojedinih brodarskih kompanija.
Maersk je povećao prognozu prilagođenog EBIT-a za 2026. godinu na raspon od 8,0 do 8,5 milijardi dolara.
Hapag-Lloyd očekuje godišnji EBIT između 2,0 i 2,4 milijarde dolara.
Ove prognoze pokazuju da kompanije očekuju snažnije godišnje rezultate nego što su ranije predviđale.
Ipak, buduće kretanje vozarina ostaje neizvjesno.
Na tržište mogu uticati uvođenje novih brodskih kapaciteta, promjene globalne potražnje, geopolitički poremećaji i stanje u međunarodnim lukama.
Zato se snažni kvartalni rezultati ne mogu automatski tumačiti kao garancija dugoročno visokih vozarina.
11. KO ZAISTA DOBIJA, A KO PLAĆA CIJENU GLOBALNIH TRANSPORTNIH POREMEĆAJA?
Finansijski rezultati velikih kontejnerskih brodara pokazuju koliko je međunarodno tržište pomorskog transporta osjetljivo na promjene cijena i raspoloživosti kapaciteta.
Maersk i Hapag-Lloyd ostvarili su snažan rast operativne dobiti uprkos blagom smanjenju transportnog obima.
CMA CGM povećao je i transportni obim i profitabilnost pomorskog poslovanja, dok je njegov logistički segment istovremeno bio pod pritiskom.
Ovakvi rezultati potvrđuju da rast prihoda i profitabilnosti brodarskih kompanija ne mora značiti jednako povoljne uslove za sve učesnike međunarodnih lanaca snabdijevanja.
Za uvoznike i izvoznike najvažniji izazov ostaje obezbjeđivanje predvidivih troškova i pouzdanih rokova isporuke.
Za špeditere i logističke operatere presudna postaje sposobnost upravljanja promjenama i poremećajima.
Za transportne kompanije iz Bosne i Hercegovine i regiona posebno je važno unaprijediti povezanost sa evropskim lukama i razvijati kvalitetne intermodalne usluge.
Izvor: Trans.info, Sabina Kol, 18. novembar 2026. godine; kvartalni finansijski rezultati kompanija Maersk, Hapag-Lloyd i CMA CGM, prema dostavljenoj analizi.
Napomena: Prikazani finansijski podaci odnose se na treći kvartal 2026. godine. EBITDA i EBIT predstavljaju različite pokazatelje poslovnog rezultata. Prosječne vozarine i prihodi po transportnoj jedinici nisu u svim kompanijama obračunati na identičan način, zbog čega direktna poređenja zahtijevaju oprez.
LOGISTIKA.ba – Znanje, informacije i partnerstva za budućnost transporta i logistike.
Ključne riječi: Maersk, Hapag-Lloyd, CMA CGM, pomorski transport, kontejnerski transport, vozarine, međunarodna trgovina, špedicija, logistika, Bosna i Hercegovina, intermodalni transport, Rijeka, Koper, Ploče, lanci snabdijevanja.










