Problem Schengen pravila 90 dana u bilo kojih 180 dana za profesionalne vozače Zapadnog Balkana odavno više nije upozorenje za budućnost. To je operativno pitanje koje direktno utiče na raspoloživost vozača, vozila, transportnih kapaciteta i, konačno, na cijenu prevoza.
Nažalost, Zapadni Balkan ni danas nema dovoljno snažan i jedinstven politički nastup prema Evropskoj uniji kojim bi pitanje profesionalnih vozača bilo otvoreno kao zajedničko regionalno pitanje.
Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju isti ili veoma sličan problem. Njihovi prevoznici rade na istom evropskom tržištu, koriste iste transportne koridore i njihovi profesionalni vozači suočavaju se sa istim ograničenjem 90/180.
Ipak, zajednički problem još nije proizveo dovoljno snažan zajednički politički odgovor.
Zbog toga transportna privreda ne može poslovne planove zasnivati na očekivanju da će političko rješenje stići prije nego što problem ozbiljno pogodi raspoložive kapacitete. Možemo i moramo nastaviti institucionalnu borbu. Ali prevoznik danas mora napraviti poslovni plan i za scenario u kojem rješenja nema.
Nije realno očekivati da prevoznik snosi dodatne troškove vozača, zamjena, povrataka, praznih kilometara, reorganizacije transporta, administracije i mogućeg smanjenja produktivnosti, a da cijena transportne usluge ostane ista.Kupac transportne usluge mora razumjeti da ograničavanje raspoloživosti profesionalnog vozača istovremeno ograničava raspoloživost transportnog kapaciteta. Manje raspoloživog kapaciteta i veći troškovi njegovog održavanja nužno stvaraju pritisak na rast cijene prevoza.
Prevoznik mora znati koliko Schengen dana ima svaki njegov vozač, kada ih troši, kada izlazi iz Schengena i kada može ponovo zakonito biti angažovan na određenoj ruti.Upravljanje pravilom 90/180 zato mora postati dio svakodnevnog dispečerskog i transportnog planiranja.
Uz podatke o: vremenu vožnje i odmora – tahografu – raspoloživosti vozila – utovaru i istovaru – tranzitnom vremenu – carinskim procedurama – troškovima rute, od sada moramo upravljati još jednim resursom:
RASPOLOŽIVIM SCHENGEN DANIMA SVAKOG VOZAČA.
To više nije posao koji se može prepustiti vozaču da sam računa dane u pasošu. Kompanija mora imati vlastitu evidenciju. Za svakog vozača potrebno je pratiti najmanje:datum ulaska u Schengen – datum izlaska iz Schengena – broj iskorištenih dana – raspoloživi saldo 90/180 – planirane transportne cikluse – dane provedene izvan Schengena – dokumentaciju kojom se takvo kretanje može dokazati.
CMR/e-CMR, tahograf, GNSS/Fleet podaci, trajektne i Eurotunnel evidencije, carinska dokumentacija i druga dokumentacija transportnog procesa mogu postati veoma važni za rekonstrukciju stvarnog kretanja vozača.
POSEBNO PAŽLJIVO PLANIRATI UK I ŠVAJCARSKU
Upravo ovdje dolazimo do dvije transportne operacije koje prevoznici moraju jasno razlikovati.
UK – IZLAZAK IZ SCHENGENA
Kada vozač iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije preko država Schengena vozi prema Ujedinjenom Kraljevstvu, tranzit kroz Schengen troši njegove dane. Ali nakon što napusti Schengen i uđe u UK, vrijeme stvarno provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu nije dio Schengen boravka.
Zato je od presudnog značaja imati preciznu evidenciju: SCHENGEN ULAZAK → SCHENGEN TRANZIT → IZLAZAK U UK → BORAVAK U UK → PONOVNI ULAZAK U SCHENGEN → TRANZIT → IZLAZAK IZ SCHENGENA. Ne smije se administrativno posmatrati cijeli transportni ciklus BiH–UK–BiH kao jedan neprekidan Schengen boravak. Računa se stvarni boravak u Schengenu.
ŠVAJCARSKA – NIJE EU, ALI JESTE SCHENGEN
Kod Švajcarske je situacija drugačija.
Vozač može voziti:
BiH → Hrvatska → Slovenija → Austrija → Švajcarska.
Švajcarska nije članica Evropske unije.
Ali jeste dio Schengenskog prostora.
Zato ulazak iz Austrije ili Njemačke u Švajcarsku ne predstavlja izlazak iz Schengena za potrebe obračuna 90/180.
Vozač nastavlja da troši Schengen dane.
To je veoma važna razlika:
UK = izvan Schengena.
CH = izvan EU, ali unutar Schengena.
I upravo zato dispečer mora poznavati ne samo geografiju transporta nego i Schengen geografiju transportnog ciklusa.
PRIMJER 1 – BiH → EU → UK
Zamislimo transport:
Drugim riječima:Bosna i Hercegovina → Hrvatska → Slovenija → Austrija/Njemačka → Francuska → Ujedinjeno Kraljevstvo.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije članica Evropske unije niti Schengenskog prostora.
Međutim, da bi kamion iz Bosne i Hercegovine stigao do UK kopnenim putem, vozač mora provesti značajan dio putovanja na teritoriji Schengena.
Tu nastaje problem.
Prema Schengenskom zakoniku o granicama, za državljanina treće zemlje koji koristi režim kratkog boravka važi ograničenje:
najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.
Dan ulaska računa se kao prvi dan boravka, a dan izlaska kao posljednji.
Činjenica da vozač samo prolazi kroz Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Belgiju ili Francusku na putu prema UK sama po sebi ne zaustavlja računanje njegovih dana.
TRANZIT KROZ SCHENGEN JE BORAVAK U SCHENGENU.
Profesionalna svrha putovanja ne pretvara dane provedene na teritoriji Schengena u „nula dana“.
A ŠTA SE DOGAĐA KADA VOZAČ UĐE U UK?
Izlaskom iz Schengena prema Ujedinjenom Kraljevstvu vozač napušta Schengenski prostor.
Vrijeme provedeno u UK zato nije dio Schengen 90/180 obračuna.
Ali kada se kamion vraća:
UK → Francuska → Njemačka/Austrija → Slovenija → Hrvatska → BiH,
vozač ponovo ulazi u Schengen.
Od tog trenutka ponovo se računaju dani njegovog boravka.
Dakle, jedna komercijalna vožnja prema tržištu koje čak nije dio EU može proizvesti značajan broj Schengen dana.
Prevoznik ne bira Schengen kao turističku destinaciju. Schengen je koridor kojim mora proći da bi izvršio međunarodni ugovor o prevozu.
PRIMJER 2 – BiH → ŠVAJCARSKA
Još interesantniji je primjer Švajcarske.
Ruta može izgledati:
BiH → Hrvatska → Slovenija → Austrija → Švajcarska.
Švajcarska nije članica Evropske unije, ali jeste dio Schengenskog prostora.
Zbog toga izlazak iz Austrije ili Njemačke i ulazak u Švajcarsku nije izlazak iz Schengena za potrebe pravila 90/180.
Vozač koji vozi iz BiH prema Zürichu, Baselu, Bernu ili drugom švajcarskom odredištu nastavlja da troši svoj Schengen limit i dok se nalazi u Švajcarskoj.
ROBA MOŽE NASTAVITI – A VOZAČ NE MOŽE
Kod ovog problema moramo razdvojiti tri pravne i operativne kategorije:
pravo prevoznika da obavlja međunarodni transport,
pravo profesionalnog vozača da obavlja svoj posao,
pravo fizičkog lica da boravi na teritoriji Schengena.Prevoznik može imati urednu licencu i potrebne transportne dozvole.
Vozilo može ispunjavati sve tehničke i regulatorne zahtjeve.
Roba može imati CMR/e-CMR, carinsku dokumentaciju i potpuno legalnu destinaciju.
Vozač može poštovati pravila vremena vožnje i odmora i propise o tahografu.
Ali ako je kao državljani
NE SMIJE SE RAČUNATI „TRANSPORTNI CIKLUS“ – MORA SE RAČUNATI STVARNI BORAVAK U SCHENGENU
Poseban problem profesionalnih vozača predstavlja način dokazivanja stvarno provedenih dana u Schengenskom prostoru.
Ako profesionalni vozač iz Bosne i Hercegovine obavlja transport:
BiH – EU – Ujedinjeno Kraljevstvo – EU – BiH,
nije pravno ispravno cijeli period od prvog ulaska u EU do konačnog povratka u BiH posmatrati kao neprekidan boravak u Schengenu.
Onog trenutka kada vozač iz Francuske napusti Schengenski prostor i uđe u Ujedinjeno Kraljevstvo, njegov boravak u Schengenu je prekinut.
Vrijeme koje je stvarno proveo u Ujedinjenom Kraljevstvu ne predstavlja Schengen boravak i ne može se dodavati njegovom zbiru 90/180.
Po povratku iz UK u Francusku počinje novi period fizičkog boravka u Schengenu.
Zato obračun mora pratiti: ULAZAK U SCHENGEN → IZLAZAK IZ SCHENGENA → BORAVAK U UK = 0 SCHENGEN DANA → PONOVNI ULAZAK U SCHENGEN → IZLAZAK IZ SCHENGENA.
U slučaju eventualnog neslaganja evidencija mora postojati mogućnost da profesionalni vozač dokaže svoje stvarno kretanje.
Kod međunarodnog drumskog transporta takav dokaz ne mora počivati samo na jednom podatku. CMR/e-CMR, carinska dokumentacija, tahograf, GNSS/Fleet evidencija, trajekt ili Eurotunnel i druga dokumentacija transportnog procesa zajedno mogu veoma precizno pokazati gdje se vozač i vozilo nalaze određenog dana.
To je posebno važno za profesionalne vozače, čije se prekogranično kretanje može dokumentovati znatno preciznije nego kretanje prosječnog putnika.
Za UK ste u pravu: dani provedeni u UK ne smiju se računati u 90/180, jer UK nije Schengen. Evropska komisija navodi da se u kalkulator unose samo datumi ulaska i izlaska iz Schengenskog prostora. Dakle, ako vozač ide BiH → Hrvatska → Francuska → UK, njegov Schengen period završava izlaskom iz Francuske; novi počinje ponovnim ulaskom iz UK u Francusku.
Primjer: vozač 1. septembra uđe u Hrvatsku, 3. septembra izađe iz Francuske u UK, u UK ostane do 8. septembra, a 8. septembra ponovo uđe u Francusku i 10. septembra izađe iz Hrvatske u BiH. U obračun ne ulaze 4–7. septembar, jer je tada fizički izvan Schengena. Dokazivanje zato treba zasnivati na evidenciji stvarnog prelaska spoljne granice Schengena, a ne na pretpostavci da je čitavo vrijeme između prvog ulaska u Hrvatsku i konačnog povratka u BiH provedeno u Schengenu.
Za vozače bih zato insistirao da se uz evidenciju ulaska/izlaska mogu koristiti dokumenti transportnog procesa kao dodatni dokaz: CMR/e-CMR sa mjestom i datumom isporuke/preuzimanja u UK, trajekt/Eurotunnel evidencija, tahografski podaci i GNSS/Fleet evidencija vozila, carinski dokumenti i UK granična evidencija. Oni ne mijenjaju službeni obračun, ali mogu dokazati da se vozač određenih dana nije nalazio u Schengenu.
Službeni EU kalkulator 90/180 Short-stay calculator – Migration and Home Affairs – European Commission
ŠVAJCARSKA JE DRUGAČIJI SLUČAJ
Kod transporta prema Švajcarskoj mora se napraviti jasna pravna razlika.
Švajcarska nije članica Evropske unije, ali jeste članica Schengenskog prostora.
Zbog toga se, prema sadašnjim pravilima 90/180, dani provedeni u Švajcarskoj u okviru kratkotrajnog Schengen boravka računaju u ukupni Schengen boravak.
Upravo tu nastaje još snažnije pitanje za profesionalni drumski transport:
vozač iz Bosne i Hercegovine može raditi transport prema državi koja nije članica EU, a ipak trošiti svoj Schengen limit i tokom tranzita kroz EU i tokom boravka u Švajcarskoj.
Kod Švajcarske, međutim, ne možemo tražiti isto. Švajcarska nije EU, ali jeste Schengen. Evropska komisija izričito navodi Švajcarsku među četiri ne-EU države Schengena, zajedno sa Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom. Zato se običan kratkotrajni boravak vozača u CH računa u 90/180. Švajcarski SEM potvrđuje isto: dan ulaska i dan izlaska se računaju, a svakog dana se gleda prethodnih 180 dana.
PRAVILA: Švajcarski SEM – pravila obračuna 90/180 Pravila za izračunavanje dužine boravka
Zato zahtjev transportnog sektora mora biti dvostruk:
prvo, garantovati da se kod transporta prema UK i drugim državama izvan Schengena nijedan dan stvarno proveden izvan Schengena ne pripisuje obračunu 90/180;
drugo, otvoriti regulatorno pitanje posebnog tretmana dokumentovane profesionalne mobilnosti vozača, uključujući tranzit i izvršavanje međunarodnog ugovora o prevozu.
Profesionalni vozač može dokazati gdje je bio gotovo svakog sata svog transportnog ciklusa.
Ako CMR, tahograf, carinski sistem, GNSS i granični sistemi potvrđuju da je vozač određenog dana bio u Ujedinjenom Kraljevstvu, taj dan ne može postati „Schengen dan“ samo zbog načina administrativnog evidentiranja njegovog putovanja.
90/180 mora računati stvarni boravak u Schengenu – ne trajanje međunarodnog transportnog ciklusa.
