SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Dva strateška cilja: Međunarodno kredibilan odgovor Bosne i Hercegovine i stvarno rasterećenje poslovanja
Oktobar 2026. godine
I. UVOD: ČETIRI GODINE TRANSPORTNE POLITIKE – JEDINI MJERLJIV REZULTAT JE UBRZANO ISELJAVANJE
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine, nakon četiri godine kontinuiranog upozoravanja, dostavljanja inicijativa, prijedloga i konkretnih rješenja, konstatuje da je jedini nesporno vidljiv rezultat dosadašnje transportne politike ubrzano iseljavanje domaćih transportnih kapaciteta, profesionalnih vozača i logističkih aktivnosti iz Bosne i Hercegovine.
Proces koji je trajao prethodnih godina dodatno je ubrzan tokom 2026. godine.
Nažalost, takvom rezultatu doprinijeli su gotovo svi nivoi odlučivanja, od državnih i entitetskih institucija do nadležnih administrativnih struktura.
Posebnu odgovornost ima Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine (MKT BiH), kao ključna državna institucija za kreiranje i koordinaciju transportne politike u okviru svojih zakonskih nadležnosti.
Tokom prethodne četiri godine transportni sektor dostavio je više od 46 zahtjeva i prijedloga rješenja, od kojih se 18 odnosi na pitanja iz nadležnosti MKT BiH. Ipak, nijedna od ključnih mjera rasterećenja poslovanja nije realizovana na način koji bi prevoznicima donio očekivano, neposredno i mjerljivo smanjenje troškova. Umjesto toga, javnosti se kontinuirano predstavljaju procenti realizacije, broj održanih sastanaka, formiranih radnih grupa, pripremljenih dokumenata i najavljenih aktivnosti.
Međutim, rezultat transportne politike ne mjeri se procentima administrativnih aktivnosti, već stvarnim efektima na poslovanje.
Možemo prikazivati desetine procenata uspješnosti, ali ako je stvarni rezultat rasterećenja jednak nuli, onda je i konačna vrijednost takve politike nula.
Jer, svaki broj pomnožen nulom daje nulu.
Za promociju administrativnih uspjeha danas su dovoljne društvene mreže, pa i TikTok. Ali za očuvanje transportne industrije potrebni su znanje, odgovornost, odluke i mjerljivi rezultati. Prevoznici ne traže medijsku promociju institucija.
Traže smanjenje troškova, jednostavnije procedure, međunarodno prihvatljiva rješenja i uslove da ostanu poslovati u Bosni i Hercegovini.
II. ŠTA JE BOSNA I HERCEGOVINA URADILA ZA SVOJE PREVOZNIKE?
Tokom proteklog perioda svjedočili smo izmjenama propisa, administrativnim usklađivanjima i najavama digitalizacije.
Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini bio je predmet izmjena, ali ključna pitanja rasterećenja međunarodnih drumskih prevoznika ostala su neriješena. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini administrativni postupci zadržali postojeće ili proizveli dodatne troškove.
Elektronski sistem CEMT dozvola trebalo bi da predstavlja korak prema smanjenju administrativnih troškova.Međutim, prema podacima i iskustvima prevoznika, tokom prethodne godine umjesto ranije najavljene naknade od 50 KM naplaćivano je 500 KM.
Deset puta veći trošak od najavljene vrijednosti!
Postavljamo pitanje:
Ako digitalizacija smanjuje potrebu za fizičkom dokumentacijom i pojednostavljuje administrativne postupke, zašto prevoznici ne osjećaju odgovarajuće finansijsko rasterećenje?
Digitalizacija ne smije biti samo promjena oblika dokumenta.
Digitalizacija mora značiti manje procedura, manje vremena i manje troškova.
Konzorcijum zahtijeva transparentan prikaz strukture naknada, njihovog pravnog osnova, stvarnih troškova postupka i namjene prikupljenih sredstava.
III. PRAVILO 90/180: GDJE JE KREDIBILAN ODGOVOR BOSNE I HERCEGOVINE?
Pitanje primjene šengenskog pravila 90/180 na profesionalne vozače predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova za međunarodni drumski transport Bosne i Hercegovine. Njihov boravak na teritoriji država Šengenskog prostora neposredno je povezan sa obavljanjem međunarodnog transporta, snabdijevanjem evropskog tržišta i funkcionisanjem međunarodnih lanaca snabdijevanja.
Ipak, Bosna i Hercegovina nije ponudila dovoljno djelotvoran i međunarodno kredibilan institucionalni odgovor.
Na zapadu ništa novo – a u Bosni i Hercegovini još manje.
Uprkos brojnim upozorenjima prevoznika, i dalje nedostaju javno predstavljeni, provjerljivi rezultati formalnog institucionalnog djelovanja koji bi omogućili održivo rješenje za profesionalne vozače.
Konzorcijum Logistika BiH zahtijeva jasan odgovor:
Da li je Bosna i Hercegovina formalno pokrenula pitanje profesionalnih vozača u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)?
Ako jeste, gdje su dokumenti, zaključci i rezultati? Ako nije, ko preuzima odgovornost za propušteno vrijeme? Dodatno zabrinjavaju situacije u kojima profesionalni vozači nailaze na ograničenja već prilikom pokušaja prelaska državne granice, uključujući odbijanje ulaska i vraćanje vozila.
Posljedice ne snose samo vozači. Posljedice snose prevoznici, izvoznici, uvoznici i ukupna privreda Bosne i Hercegovine.
Odgovor institucija ne može biti: „Koga briga?“
Jer kada se zaustavi profesionalni vozač, ne zaustavlja se samo jedno vozilo. Zaustavlja se dio međunarodnog lanca snabdijevanja.
IV. ISELJAVANJE KAPACITETA: DRUGE DRŽAVE PREUZIMAJU ONO ŠTO BOSNA I HERCEGOVINA GUBI
Dok domaći prevoznici čekaju konkretne mjere, susjedne države i članice Evropske unije razvijaju mehanizme za angažovanje profesionalnih vozača i privlačenje transportnih kapaciteta.
Slovenija – potražnja za profesionalnim vozačima
Slovenačko tržište rada iskazuje potrebu za profesionalnim vozačima teretnih vozila, ali i drugim zanimanjima u logistici.
To uključuje vozače kamiona, tegljača i skupova vozila, kao i skladišne radnike, rukovaoce viljuškarima i druge logističke profile.
Umjesto stvaranja uslova za zadržavanje kvalifikovane radne snage, Bosna i Hercegovina suočava se sa sve izraženijim odlaskom zaposlenih.
Hrvatska – vize D i nove mogućnosti za profesionalne vozače
Republika Hrvatska razvija administrativne mehanizme za angažovanje stranih radnika, uključujući profesionalne vozače.
Mogućnost izdavanja nacionalnih viza D predstavlja određenu pomoć, posebno za kraće transportne lance i kompanije koje posluju između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Pozdravljamo svako rješenje koje omogućava zakonito zapošljavanje i rad profesionalnih vozača.
Međutim, postavljamo suštinsko pitanje:
Zašto Bosna i Hercegovina ne stvara uslove da profesionalni vozači ostanu zaposleni u domaćim kompanijama?
Ne možemo kriviti druge države zato što koriste mogućnosti koje im pruža tržište rada.
Odgovornost za stvaranje konkurentnih uslova poslovanja u Bosni i Hercegovini prvenstveno pripada domaćim institucijama.
V. PLATFORMA ZA ZAUSTAVLJANJE ISELJAVANJA – DVA STRATEŠKA CILJA
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine definiše dva međusobno povezana strateška cilja.
STRATEŠKI CILJ 1: MEĐUNARODNO KREDIBILAN ODGOVOR BOSNE I HERCEGOVINE
Prvi cilj predstavlja uspostavljanje jedinstvenog, formalnog i međunarodno kredibilnog institucionalnog djelovanja.
To podrazumijeva:
1. Formalno pokretanje pitanja 90/180 prema Evropskoj komisiji i nadležnim institucijama Evropske unije.
2. Korištenje mehanizama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
3. Usklađeno djelovanje MKT BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH i drugih nadležnih institucija.
4. Bilateralne inicijative prema državama članicama Evropske unije.
5. Predlaganje pravno održivog modela mobilnosti profesionalnih vozača.
6. Objavljivanje konkretnih institucionalnih aktivnosti i njihovih rezultata.
7. Uspostavljanje mjerljivih pokazatelja napretka.
Konačan cilj nije održavanje sastanaka.
Konačan cilj je međunarodno prihvatljivo rješenje koje omogućava nesmetano obavljanje profesionalnog drumskog transporta u skladu sa važećim propisima.
STRATEŠKI CILJ 2: RASTEREĆENJE POSLOVANJA I ZAUSTAVLJANJE ODLASKA TRANSPORTNIH KAPACITETA
Drugi cilj predstavlja hitno smanjenje administrativnih, regulatornih i operativnih troškova poslovanja.
Prioritetne mjere uključuju:
- Uklanjanje troškova – raserećenja od entiteskog nivoa do države.
- Uspostavljanje sistema praćenja stvarnih efekata rasterećenja.
- Preispitivanje naknada svih oblika.
- Uspostavljanje jedinstvenog modela olakšica na putarinama za drumske prevoznike.
- Razmatranje zakonskog modela povrata dijela trošarina na gorivo profesionalnim prevoznicima.
- Pojednostavljenje administrativnih procedura.
- Ubrzanje graničnih i carinskih postupaka.
- Digitalizaciju transportne dokumentacije uz stvarno smanjenje troškova.
- Usklađivanje regulatornih zahtjeva sa međunarodnim standardima i rad “profesionalizam administracije”.
- Otklanjanje nepotrebnih prepreka za poslovanje domaćih transportnih kompanija.
Ove mjere predstavljaju prioritetni dio šire platforme Konzorcijuma, koja obuhvata više od 46 ranije dostavljenih zahtjeva i prijedloga.
Svaka mjera mora imati nadležnu instituciju, rok realizacije, finansijski efekat i javno dostupan rezultat.
VI. TRANSPORTNA POLITIKA MORA SE MJERITI REZULTATIMA
Konzorcijum Logistika BiH predlaže da se uspješnost transportne politike više ne ocjenjuje brojem održanih sastanaka, formiranih komisija ili usvojenih zaključaka.
Potrebno je pratiti konkretne pokazatelje:
- Broj domaćih transportnih kompanija koje nastavljaju poslovanje u BiH.
- Broj profesionalnih vozača zaposlenih u domaćim kompanijama.
- Broj voznih jedinica registrovanih u Bosni i Hercegovini.
- Iznos smanjenih administrativnih i operativnih troškova.
- Vrijeme zadržavanja vozila na graničnim prelazima.
- Broj realizovanih zahtjeva transportnog sektora.
- Iznos novih ulaganja u vozni park i logističke kapacitete.
- Ostvareni međunarodni sporazumi i konkretni efekti njihove primjene.
Ne tražimo procenat realizovanih aktivnosti. Tražimo rezultat koji se može izmjeriti u konvertibilnim markama, radnim mjestima, vozilima i vremenu.
VII. ZAKLJUČAK: ZAUSTAVIMO ISELJAVANJE – VRIJEME JE ZA ODGOVORNOST
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine ne traži privilegije niti posebnu zaštitu od tržišne konkurencije. Tražimo jednake mogućnosti, racionalne troškove, jednostavne procedure i međunarodno održiva rješenja. Četiri godine upozoravanja morale su biti dovoljne da institucije razumiju ozbiljnost problema.
Tokom 2026. godine proces odlaska transportnih kapaciteta dodatno je ubrzan. Ako se postojeća politika nastavi, Bosna i Hercegovina rizikuje daljnji gubitak profesionalnih vozača, transportnih kompanija i logističkih investicija.
Ozbiljne države brinu o svojim prevoznicima jer razumiju da bez transporta nema stabilnih lanaca snabdijevanja, konkurentnog izvoza niti održivog privrednog razvoja.
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine zato poziva sve nadležne institucije da preuzmu odgovornost za realizaciju dva strateška cilja:
PRVO – MEĐUNARODNO KREDIBILAN ODGOVOR NA PROBLEME MOBILNOSTI PROFESIONALNIH VOZAČA.
DRUGO – STVARNO I MJERLJIVO RASTEREĆENJE POSLOVANJA DRUMSKIH PREVOZNIKA.
Vrijeme obećanja, administrativnih opravdanja i prikazivanja procenata bez stvarnih efekata mora biti završeno.
Nulta pozicija Platforme 2026 predstavlja početak mjerenja odgovornosti, a ne početak novih obećanja.
Jer transportna politika koja ne zaustavlja odlazak domaćih kapaciteta ne može se predstavljati kao uspješna.
KONZORCIJUM LOGISTIKA BOSNE I HERCEGOVINE
Platforma 2026 – Nulta pozicija
Oktobar 2026. godine
